Povjerenstvo za fiskalnu politiku ističe važnost razboritog proračunskog planiranja

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je razmatrajući prijedlog rebalansa proračuna, upozorilo na važnost razboritog proračunskog planiranja te pozvalo Vladu na povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na 2. sjednici održanoj 7. listopada pod predsjedanjem Sandre Krtalić usvojilo stajalište o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu.

- Uzimajući u obzir trenutačno makroekonomsko i fiskalno stanje, Povjerenstvo prihvaća predložene proračunske planove, ali upozorava na važnost razboritog fiskalnog (proračunskog) planiranja te poziva Vladu na povratak vođenju anticikličke fiskalne politike u nadolazećoj godini. Kao i mnogo puta do sada, pozivamo Vladu i na provođenje nužnih i potrebitih strukturnih reformi, poručilo je Povjerenstvo.

Naime, Vlada je prošli tjedan Hrvatskom saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, na 30,3 milijarde eura, a rashodi za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura. 

Predloženim izmjenama i dopunama manjak državnog proračuna smanjuje se s 4,1 na 3,3 milijarde eura, što označava i smanjenje njegovog udjela u BDP-u s 4,9 na 3,9 posto. 

Istovremeno, manjak konsolidirane opće države se također smanjuje s prvobitno predviđenih 4,5 na 3,5 posto BDP-a. Izraženo prema ESA 2010 metodologiji, u 2024. godini se tako očekuje ostvarenje salda konsolidirane opće države i javnog duga unutar gornjih granica Pakta o stabilnosti i rastu, pri čemu se deficit opće države predviđa u vrijednosti od 2,6 posto BPD-a, a javni dug 58,9 posto BDP-a.

Fiskalno stanje pogoršano

Povjerenstvo je ocijenilo da su predložene izmjene i dopune državnog proračuna potrebne radi korekcije pojedinih kategorija prihoda i rashoda, te ujedno predstavljaju i svojevrsnu regularizaciju postojećeg stanja.

S jedne strane, makroekonomska ostvarenja u 2024. godini su poboljšana u odnosu na makroekonomske projekcije iz studenoga 2023. na kojima se temelji proračun za ovu godinu, dok, s druge strane, fiskalno stanje je pogoršano, ističu iz Povjerenstva.

Fiskalna politika, navode, u dosadašnjem dijelu 2024. je bila procikličkog karaktera i u velikoj mjeri obilježio ju je porast prihoda, uslijed realnog i nominalnog rasta BDP-a te dijelom djelovanja inflacije, ali i naglašeni porast rashoda, prvenstveno za zaposlene te naknada građanima i kućanstvima.

Već u sljedećoj godini potrebna svestrana i razborita fiskalna prilagodba

- Iako se očekuje ostvarenje salda opće države i javnog duga unutar granica Pakta o stabilnosti i rastu u 2024. je smanjen fiskalni prostor potreban za prilagodbu na moguće negativne ekonomske šokove u budućem razdoblju, upozorava Povjerenstvo.

Napominje da na prekomjerni rast rashoda ukazuje snažno povećanje primarnog strukturnog manjka u iznosu od 1,9 posto BDP-a i snažno povećanje strukturnog manjka, s -1,8 posto u 2023. na -3,6 posto BDP-a u 2024. godini.

- U kontekstu ovakvog povećanja rashoda, sa stajališta dugoročne održivosti javnih financija, već u sljedećoj godini potrebno je započeti sa svestranom i razboritom fiskalnom prilagodbom, u iznosu od najmanje 0,25 posto strukturnog primarnog salda godišnje u BDP-u kod usvajanja dužeg sedmogodišnjeg plana fiskalne prilagodbe, sukladno reformiranim direktivama Pakta o stabilnosti i rastu, uz daljnja (ne)porezna rasterećenja te snažniju kontrolu rashoda, upozorilo je Povjerenstvo.

Ukazalo je i na rast udjela države u BDP-u koji se vraća na razine zabilježene tijekom prethodnih recesija, a koji bi u buduće mogao hrvatske javne financije izložiti većim rizicima u slučaju bitnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti.

Povjerenstvo je napisalo i da prepoznaje nastojanja Vlade u smanjenju udjela javnog duga u BDP-u kao pokazatelja fiskalne održivosti.