Primorac: Premijer Plenković i ja jači smo od pilota iz Top Guna

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je u četvrtak u Saboru, predstavljajući prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2024., da će Hrvatska prvi put u povijesti zadovoljiti mastriške kriterije duga i deficita te da na to možemo biti ponosni.

Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a. Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na 58,9 posto.

Time će Hrvatska prvi put u povijesti biti u situaciji da potpuno zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imat će deficit na razini opće države prema ESA metodologiji ispod 3 posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a, kazao je Primorac.

Dodao je da su to prepoznale i rejtinške  agencije koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno visok kreditni rejting te da je na svima da taj rejting sada osjete i građani.

Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutačno ima ispodprosječno visok javni dug, na razini prosjeka EU-a je 82,9 posto, a europodručja 90 posto udjela u BDP-u. I kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, niz država ima veće deficite, prosjek EU-a je 3 posto, i u tom smislu možemo biti ponosi, napomenuo je Primorac.

Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, da Vlada to ima u vidu i ostavila je mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.

Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati, ako to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima, kazao je.

Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.

HDZ hvali Vladinu fiskalnu politiku, saborska oporba nezadovoljna rebalansom

Dok su njihovi oporbeni kolege bile nezadovoljni promjenama koje je u državnom proračunu predložila Vlada, tvrdeći da se, primjerice, smanjuju sredstava za znanost, razvoj, kulturu, zastupnici vladajućeg HDZ-a hvali su u četvrtak rebalans i Vladinu odgovornu fiskalnu politiku.

- Ponovno rastu proračunski rashodi bez naznaka ozbiljnijih reformi u zdravstvu, pravosuđu, lokalnoj samoupravi, štetno je i zabrinjavajuće smanjenje sredstva za istraživanje i razvoj, ocijenila je Marijana Puljak (Centar) u raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna.

- Svako prosperitetno društvo u svojim temeljima ima znanost, obrazovanje i kulturu, a u predloženom rebalansu suočavamo se sa nesvješću o toj krucijalnoj činjenici, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo!), tvrdeći da je hrvatski film godinama podfinanciran.

Suprotno tome Majda Burić (HDZ) drži da je rebalans prilagođen potrebama društva, da je dobar i točno pogođen. Hvali činjenicu da su javni dug i deficit spušteni na mastriške kriterije, "što prije 10 godina, za vrijeme štetočinske vlade Zorana Milanovića, nismo mogli ni sanjati".

Marijana Pavličeka (HS) zanima kako, unatoč tomu što se proračun puni bolje i dalje imamo deficiti od 3 milijarde eura. Ministra pita i slaže li se s premijerovom izjavom da Hrvati nikad nisu bolje živjeli? Jer, ako je tako, zašto im dajete milodare svakih nekoliko mjeseci, kazao je?

Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) kazala je da su u kampanji i u programima "puna usta ulaganja u željeznice", ali kad se dođe do proračuna onda su ulaganja smanjena za 33 mil. eura. 

- Istovremeno se povećava stavka za pomoć BiH za program, prometne integracije povezanosti BiH, izjavio je Dalibor Paus (Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, UNIJE, ISU-PIP-a).

Takva stajališta ne dijele HDZ-ovi zastupnici koji hvale odgovornu fiskalnu politiku.

- Imamo kontinuitet dobrog upravljanja financijama i jako dobre pokazatelje koje bi se poželile i mnoge druge zemlje EU, kazao je Miro Totgergeli (Klub zastupnika HDZ-a).

Ministar: U obnovu od potresa do sada uložene 3 milijarde eura, širenje pesimizma neodgovorno

Ministar financija Marko Primorac odgovorio mu je kako bi volio kada bi u Saboru bilo manje populizma te da je širenje pesimizma u svakom smislu neodgovorno.

- Kad pogledate kako ljudi žive u drugim državama, ja, primjerice, nisam u Hrvatskoj vidio prosjake po cestama, ljude da spavaju po ulici, koji kao beskućnici bauljaju okolo, a što je prisutno u drugim članicama, naglasio je ministar Primorac, dodajući kako država mora više činiti za građane, ali govoriti da ovo nije dovoljno, neprimjereno je.

Njegova izjava naljutila je oporbene zastupnike, pa mu je Nikola Grmoja (Most) poručio kako je uvreda tvrditi da u Hrvatskoj nema prosjaka i beskućnika, a Krešo Beljak (HSS) da iz svoje udobne fotelje ne vidi ni jedne ni druge i da se u državi događa totalna katastrofa.

Ministar Primorac objašnjava kako nije želio reći da kod nas nema beskućnika, nego da ih, ipak, nema tako puno i da ne žive kao u drugim razvijenim zemljama gdje doslovno spavaju na cesti, u šatorima, a što se može vidjeti na ulicama Pariza, Londona, Bruxellesa.

- Ako je moja izjava krivo protumačena, ispričavam se, naglasio je.

 Ministar financija je, odgovarajući Danijeli Blažanović (HDZ), koja je pohvalila dodatna izdvajanja za obnovu od potresa, iznio podatak da je do sada u tu obnovu investirano tri milijarde eura, i to iz Fonda solidarsnosti, NPOO-a i kroz državni proračun.

Puljak (Centar): 60 posto općina ne pruža građanima nikakvu javnu funkciju

Naglasio je i da ukidanje prireza od 1. siječnja ove godine nije rezultiralo nikakvom katastrofom za JLS. Naprotiv, zbog povećanja zaposlenosti i plaća ti su prihodi, posebno kad se govori o prihodima od poreza na dohodak, značajno rasli, kazao je i naveo podatak prema kojemu za kolovoz ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećanje iznosi 336 milijuna eura.

U Splitu je povećanje bilo 13 posto, u Puli 22, Zagrebu 23 posto, naveo je ministar.

Komentirajući navod zastupnice Puljak da 60 posto općina ne pruža građanima nikakvu javnu funkciju, ministar je kazao kako se postavlja pitanje opstojnosti takvih jedinica i općenito fragmentiranosti našeg lokalnog sustava. Kada se uspoređujemo s drugim članicama Unije, mi smo, po broju jedinica po stanovniku i površinu, u sredini, ali nije samo broj ono što zabrinjava, treba imati u vidu i fiskalnu održivost, istaknuo je.

Primorac je demantirao tvrdnje oporbe o smanjenju sredstva za kulturu i medije, za demografiju. Sredstva za kulturu su povećana za 100 milijuna eura u odnosu na izvorni plan, za rodiljni se dopust daje 25 milijuna eura više, naveo je ministar financija A na upit Mišela Jakšića (SDP) u kojoj je fazi obnova Rafinerije u Rijeci, odgovorio je da je Rafinerija na oko 80 posto gotovosti.

Primorac: Ekonomski i fiskalni pokazatelji su impresivni, Hrvatska je primjer

Hrvatski napredak u ekonomskim i fiskalnim pokazateljima je impresivan, to nam daju do znanja rejting agencije, Svjetska banka i MMF koje uzimaju Hrvatsku kao zemlju slučaj u pozitivnom smislu, rekao je u četvrtak u Saboru ministar financija Marko Primorac.

- S obzirom na okolnosti s kojima smo bili suočeni, premijer Andrej Plenković i ja jači smo od pilota iz Top Guna, kazao je Primorac u saborskoj raspravi o rebalansu na tvrdnju Sanje Radolović (SDP) da njegovo izlaganje sliči scenariju filma Top Gun.

- Vi i premijer Plenković kao vješti piloti i Tom Cruise koji nad Hrvatskom bacaju novac, kazala je.

Radolović je ustvrdila da je Hrvatska najlošija u provedi projekata iz Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti (NPOO) te da tek svaki treći euro dolazi do krajnjih korisnika.

- Nije točno da sredstva iz NPOO-a nisu iskorištena, uzvratio je Primorac.

Ističe da je iskorišteno oko dvije od ukupno 4,5 milijarde eura i Hrvatska je trenutno prva država članica u smislu apsorpcije tih sredstava, te nas u Europskoj komisiji uzimaju kao dobar primjer.

Na kritike da je država profiter u vrijeme inflacije ministar odgovara da ako država nešto i profitira građani bi trebali biti ponosni na tu državu jer ona kroz povećane fiskalne kapacitete osigurava mjere za one najugroženije, socijalne naknade, umirovljenike itd.

Možemo biti ponosni i da je Hrvatska dočekala da ima manje kamatne stope nego primjerice Njemačka, kazao je Primorac najavljujući daljnje smanjenje kamatnih stopa u skladu s politikom Europske središnje banke.

- Da Hrvatska ide u dobrom smjeru složili su se HDZ-ovi zastupnici hvaleći rebalans proračuna. Zahvaljujem vladi na izdašnoj potpori na izgradnji zdravstvenih, kulturnih i obrazovnih u Bosni i Hercegovini, kazao je Nevenko Barbarić (HDZ).

Režu se sredstva za ulaganje u obrazovanje, kako se onda planira realizirati jednosmjenski rad škola i cjelodnevna nastava, upitala je Sabina Glasovac (SDP).

Skinuto je i domovima za starije te centrima za odgoj i obrazovanje, a smanjuju se sredstva i za mirovinska primanja, dodali su njezini stranački kolege Irena Dragić i Tomislav Golubić.

Kod obrazovanja i domova za starije riječ je promjeni dinamike provođenja projekata, a kod mirovina o projekcijama koje su ispale drugačije od planiranih a ne smanjenu prava, pojasnio je ministar.

Odbacio je također tvrdnje Martina Vlašić Iljkić (SDP) da se štedi na dječjem doplatku i na osobama s invaliditetom.

- Kod doplatka za djecu značajno je povećan krug korisnika i iznos naknade i govoriti da se nešto otkida i štedi je manipulativno prikazivanje činjenica, do ušteda je došlo na način što se ta sredstva nisu iskoristila obzirom na postavljeni cenzus i broj korisnika koji je ušao unutra, rekao je Primorac.

Mireli Ahmetović (SDP) zasmetalo je što je iz državnog proračuna HEP-u isplaćeno jedan do jedna i pol milijarda eura, na što je Primorac odgovorio da je Hrvatska za razliku od nekih drugih članica EU intervenirala na izvorištu povećanja cijena električne energije. Otkrio je i kako HEP stabilno posluje i ostvario je u pola godine od 160 milijuna eura.

Sandra Bančić (Možemo!) predložila je uvođenje poreza na ekstraprofit za banke koji bi se onda uložio u povećanje mirovina.

Profite koje komercijalne banke ostvaruju od Hrvatske narodne banke ne bi ostvarile da građani ulažu svoja sredstva u državne obveznice. Tada bi država ta sredstva dobila od HNB-a i proslijedila građanima, odgovorio joj je ministar Primorac.

- Uštede se najviše zahvatile umirovljenike. Kumulativno inflacija u posljednje četiri godine je 26%, a mirovine nisu pratile rast cijena i gubile su na vrijednosti, upozorila je Sabina Glasovac (SDP). Navela je kako udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći manji nego prije 10 godina kada je proračun bio u bitno goroj situaciji. Izrazila je nadu da će u prijedlogu državnog proračuna za 2025. Vlada pokazati namjeru za solidarnijom Hrvatskom upozorivši kako danas svaka treća osoba u zemlji starija od 65 godina je u siromaštvu.

Majda Burić (HDZ) negirala je optužbe da se umirovljenicima "nešto uzima" istaknuvši da mirovine rastu, a rast će i dalje kao i mirovinska prava.

- Ako je itko išta umirovljenicima uzeo onda je im je to uzeo SDP, poručila je. Navela je da je SDP uzeo 4,5 milijardi kuna iz 2. mirovinskog stupa kako bi 'krpali' proračunske rupe za 2015. godinu, a to su, rekla je, uzeli djelatnim vojnim osobama te osobama s invaliditetom. Uz to, podsjetila je, SDP je smanjivao i mirovine i mirovinska prava hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Burić (HDZ): Mirovine rastu kao i mirovinska prava

Govoreći o uštedama u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekla je da one nisu nastale kako bi se umirovljenicima nešto uzelo, već, naprotiv, mirovine rastu kao što će rasti i mirovinska prava.

- Uštede su nastale zato što se ministarstvo koje je odgovorno prema umirovljenicima unaprijed pripremilo za najgori i najcrnji scenarij uslijed globalno nestabilnih vremena i okolnosti, objasnila je. Navela je i kako se svaki četvrti euro u državnom proračunu odnosi na mirovinski sustav i umirovljenike te rast mirovina i mirovinskih prava.

Juričev Martinčev podsjetila je kako je do sada bilo devet jednokratnih potpora umirovljenicima koji imaju mirovinu do 840 eura te je Vlada u zadnjih osam godina osigurala rast prosječne sveukupne mirovine za 73 posto, uvela isplatu dijela obiteljske mirovine i slično.

Tijekom poslijepodnevne pojedinačne rasprave, u kojoj su većinom sudjelovali oporbeni zastupnici, većinom su SDP-ovi zastupnici upozoravali da se rebalansom proračuna štedi na najpotrebitijima.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) apelirala je da se iz državnog proračuna značajno povećaju sredstva za kulturu i umjetnost poručivši kako svaki euro uložen u kulturu i umjetnost se višestruko vraća u proračun. Ponovno je upozorila i da je iz državnog proračuna potrebno izdvojiti samo 2,5 milijuna eura kako bi se restauracijom spasio hrvatski film na celuloidnoj traci, koji zbog kemijskih procesa nepovratno propada. Poručila je da time nepovratno gubimo veliku kulturnu vrijednost pozvavši HDZ-ove zastupnike da podnesu amandman kako bi se sačuvala naša filmska baština navevši da je Hrvatska jedina zemlja u okruženju koja to nije napravila.

Podršku joj je dao HDZ-ov Goran Ivanović rekavši kako treba zaštititi hrvatski film, posebice na celuloidnoj traci.