Povratak podolca, drevnog goveda slavonske ravni

Na prostoru Panonske nizine izdržljiva goveda slavonsko-srijemskog podolca nekad su orala njive, vukla kola, mlijekom i mesom prehranjivali Slavonce. A onda su ih zamijenile industrijski isplativije pasmine. Baš ljubav prema naslijeđu svojih djedova i želja da se ova izvorna pasmina sačuva od potpunog nestanka, motivirala je Hrvoja Glavačevića iz Strizivojne da osnuje udrugu za zaštitu podolca. Danas ih je u Hrvatskoj oko 500 grla. 

Slavonsko-srijemski podolac koji uživa u ispaši na poljima dugo se nije mogao vidjeti u Slavoniji. Nekad su bili sastavni dio svakog seoskog gospodarstva u Baranji, Slavoniji, Srijemu i Podravini do Virovitice. Početkom 20. stoljeća bili su najzastupljenija pasmina goveda na tom području.

- Cijela Slavonija je imala do 2. svjetskog rata pretežito ovu pasminu pa je polako uvođen simentalac. U našoj obitelji, do nekih 60-ih godina je uzgajana, onda je dida valjda kupio simentalku - priča Hrvoje Glavačević.

U isto vrijeme umjesto snažnih volova podolaca zemlju su počeli obrađivati traktori. Podolac gotovo nestaje s ovih prostora. Sve dok prije desetak godina kada vođeni ljubavlju prema vlastitom povijesnom naslijeđu Glavačevići odlučuju obnoviti stado, na pašnjacima pokraj Strizivojne.

- Meni je to nekako bila poveznica s obitelji, a inače mi se svidjela i pasmina, kao stara pasmina, naša, domaća, slavonska, kad sam išao na sajmove i promatrao, onda su me privlačili - kaže Glavačević.

Iz te je ljubavi nastalo stado od 25 krava s teladi i jednim bikom, u ekološkom uzgoju na pašnjacima. Glavačević se nada da bi ih moglo biti i više. U pokušaju da očuva slavonsko-srijemskog podolca uključenog u Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj, čiji je nositelj Ministarstvo poljoprivrede, 2008. u Slavonskom Brodu osniva udrugu uzgajivača podolca. Bore se za neke dodatne potpore, uvjete, uzgoj i provođenje uzgojnog programa kako bi ostao u čistoj krvi, kako bi mu se povećao broj...

Uzgoj ugroženih, izvornih pasmina ministarstvo poljoprivrede potiče putem mjere 10 ruralnog razvoja, s 430 eura po uvjetnom grlu. S time su u udruzi zadovoljni, ali im nije jasno zašto ih povremeno preskoče u drugim mjerama.

- Ovo spada u sustav krava-tele. Bila je mjera 14, za dobrobit životinja ili potpore za covid situaciju za nadomještanje gubitaka, kad navode pasmine, onda izostave izvorne pasmine pa mi moramo reagirati... Na kraju ili dobijemo ili ne dobijemo, ali uvijek nas izostave - ističe Glavačević.

Udruga uzgajivača podolca i od županija očekuje da se aktivnije uključe u zaštitu ove izvorne, hrvatske pasmine goveda, od davnina uzgojene za teški rad na zemlji. Svijetlo ili tamnosivi podolci prepoznatljivi su po manjem, mišićavom trupu i raskošnim rogovima.

Ponekad, kad ne pazi, zakače ga njima, priznaje Glavačević.

- Jedanput me zakačila prije teljenja, postaje agresivna, čuva mlado pa sam se približio nepažnjom. Mirni su kad se nauče s čovjekom. Ako su na pašnjaku, postaju malo divlje. Inače kad je čovjek s njima se pripitome. Stari su naši i muzli, ovako na otvorenom, nisu morali ni vezati, - govori.

Početkom 2000-tih u Hrvatskoj je bilo samo desetak grla podolca. Zahvaljujući udruzi i predanom radu ovakvih entuzijasta, danas ih je na hrvatskim pašnjacima oko petsto.