Prepolovljen urod krumpira

Uzgajivači industrijskog krumpira na području općine Hercegovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zbog izrazito sušnog razdoblja zabrinuti su zbog uroda. Očekuju da će nekima biti manji čak i 70 posto. Ni navodnjavanje nije pomoglo da se sve spasi, ali u usporedbi s onima koji taj sustav uopće nemaju - razlika u prinosu ipak je velika. Kažu - ne pamte ovakvu godinu kada ih je snašla i suša i ekstremno poskupljenje energenata.

Umjesto 10 metara vode samo desetak centimetara - nedovoljno za natapanje 280 hektara krumpira. Tako je još od sredine srpnja. Već početkom svibnja vidjelo se da vode nema dovoljno, a već tada morali su početi navodnjavati - mjesec dana prije nego inače.

- Kada smo gradili akumulaciju krumpir smo navodnjavali svakih 6, 7 dana a sada svaka 3, 4 dana za istu površinu. Znači potrebno je dvostruko više vode nego što smo trebali prije 15 godina, kaže Mario Puškarić.

Tada je Mario Puškarić iz Kaniške Ive iskopao jezero kako bi oborinskim vodama natapao oko 350 hektara povrća. Opal sorta krumpira još bi trebala biti ispod bujnog zelenila.

- On bi u ovo vrijeme trebao biti zelen, da se ne vidi zemlja uopće. Nikada koliko radim, čak u početku dok nije bilo navodnjavanja, na ovaj datum ova sorta krumpira nije izgledala ovako, govori Mario.

Na drugoj parceli malo drugačija priča. Ona je natapana linearnim sustavom i tu će šteta, kaže, biti najmanja. U posljednjih 15 godina Mario je uložio 20 milijuna kuna u natapanje velikih površina koje obrađuje uz državnih 35 tisuća.

- Što se krumpira tiče, mi imamo i dalje želju nastaviti proizvodnju, ali ćemo vjerojatno biti prisiljeni smanjiti površine zato što samo navodnjavanje s linearom je zadovoljavajuće i osigurava adekvatan urod. Međutim za nekih 30 h ili 40 je potrebno investirati 100 tisuća eura, naglašava.

Teška godina za uzgajivače industrijskog krumpira, nastavlja se i na prošlu sušnu godinu. Sve je manje uzgajivača.

- Posebice kad to stavimo u kontekst značajnog porasta cijena i ostalih baznih proizvoda poput žitarica i uljarica, ta proizvodnja je danas potpuno neisplativa, proizvodnja industrijskog krumpira. Država, možda ministarstvo poljoprivrede bi trebalo naći sluha za sektor koji u Hrvatskoj zapošljava oko 400 ljudi, kaže Mario Puškarić.

- Oni koji nemaju navodnjavanje, ti su stvarno jako loše. Prinosi su im oko 11 tona po hektaru, a mi koji smo navodnjavali, ja očekujem 20 tona hektar, što je jako malo s obzirom da sam prošlih godina imao 40 do 50 tona hektar. Ako nama ove godine netko ne izađe ususret, bilo to Ministarstvo poljoprivrede, bio to Intersnack, mi jednostavno moramo razmišljati o nekoj drugoj proizvodnji, upozorava Nikola Stepić, predsjednik Udruge uzgajivača industrijskog krumpira općine Hercegovac.

Da je samo manji urod, još bi nekako i uspjeli, kažu, no višestruko veći troškovi proizvodnje pretežak su teret.

- De facto u prosjeku 100 posto je poskupila proizvodnja u odnosu na godinu dana prije. Naravno da je to vrlo jedna teška situacija. Ogromne količine goriva se troše za pokretanje pumpi za navodnjavanje, napominje Mario.

Svjesni su toga u tvornici čipsa u Hercegovcu koji od svojih kooperanata otkupljuju 15 tisuća tona krumpira. Iako je otkupna cijena veća za 10 posto. Prilikom sklapanja ugovora prošle godine nije se znalo da će ova biti tako turbulentna.

- Mi smo u odnosu na pretprošlu sezonu podigli cijenu krumpira za desetak posto. Ta cijena nije uvijek samo fiksna, ta cijena ovisi i o kvaliteti krumpira i samoj suhoj tvari, ovisi o postotku, ta cijena krumpira naravno ide i gore, kaže Josip Cvetko, direktor tvornice Intersnack Adria.

Iako je berba prvih sorti krumpira trebala početi još prije - suha, tvrda zemlja to nije dopuštala. No, prve kapi kiše koje su za mnoge kulture pale prekasno, barem su omogućile berbu gomolja za čips.

Natapanje je moćno oružje u ratu protiv suše. U Ministarstvu poljoprivrede za rujan najavljuju raspisivanje natječaja za ulaganje u sustave i opremu za natapanje. Početkom listopada raspisat će natječaj za korištenje ukupno 200 milijuna kuna izvanredne privremene potpore poljoprivrednicima zbog suše i poremećaja tržišta uzrokovanog ratom u Ukrajini.