Počela je berba industrijskog krumpira za čips. Kao i u cijeloj Europi i u Hrvatskoj je urod znatno slabiji od lanjskog - krumpira je ponegdje manje čak za 60 posto. Razlog - hladno proljeće i dugotrajna suša.
19.09.2021.
13:17
Autor: Sani Lukić/Plodovi zemlje/HRT
Počela je berba industrijskog krumpira za čips. Kao i u cijeloj Europi i u Hrvatskoj je urod znatno slabiji od lanjskog - krumpira je ponegdje manje čak za 60 posto. Razlog - hladno proljeće i dugotrajna suša.
Iako su uz primjenu suvremenih tehnologija i dobar odabir sorti proizvođači krumpira posljednjih godina postigli vrhunske prinose, ove godine zaredali su još od proljeća loši uvjeti.
- Ranije sorte pretrpjele su veliku štetu, uslijed elementarne nepogode suše, a problem je bio i u sadnji krumpira. Kad smo posadili krumpir, elementarna nepogoda - hladno proljeće - krumpir je sporo nicao – govori Nikola Stepić, predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira.
- Sad smo počeli s vađenjem Prva sorta koju sam izvadio i predao u tvornicu, netto predano 18 tona po hektaru, a prvi put kad sam tu sortu sadio, imao sam 50 tona po hektaru – dodaje Dalibor Vlahović.
Visoke su temperature i suša smanjile su urod čak i uz natapanje.
- Kiše nije bilo pa smo nešto pomogli s navodnjavanjem. Gdje je navodnjavano, prinos je smanjen možda 50%, znači nismo nešto uspjeli, ali gdje nije navodnjavano, prinos je 70% manji nego prošle godine – kaže Stepić.
Ipak u najvećem domaćem otkupljivaču industrijskog krumpira u Hercegovcu, gdje su lani otkupili rekordan urod, vjeruju kako će na kraju kampanje od svojih kooperanata otkupiti dovoljno krumpira. I to ne samo za proizvodnju čipsa za domaće, nego i za inozemno tržište. Nizozemski vlasnik ondje je tijekom dvije godine uložio 70 milijuna kuna. Lani je otkupio sve viškove krumpira i izvezao ih u svoje tvornice u Europi.
Stigli su ovdje radnici tvornice i gosti i okušali se dijelom i natjecanju u ručnoj berbi krumpira. Sve da bi se pokazalo kako se iz svježe ubrane sirovine u samo nekoliko sati dolazi do gotovog proizvoda. Međusobna suradnja kooperanata i vlasnika tvornice već je 30-ak godila formula uspjeha.
Kooperanti se nadaju da će kasnije sorte ipak dati bolji urod. Zbog rasta troškova i posljedica suše očekuju da će, iako je otkupna cijena već dogovorena, uspjeti dobiti veći iznos.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora