Plivajući PDV pod povećalom - alat za krizu ili mjera s ograničenim dosegom

Može li „plivajući PDV“ ublažiti posljedice mogućih energetskih kriza – pitanje je o kojem su u emisiji Otvoreno sučelili stavove Marko Pavić (HDZ), Boris Lalovac (SDP) i Davor Štern, stručnjak za naftu.

Pavić: Tri ključna cilja Vlade

Marko Pavić istaknuo je da Vlada ne očekuje da će morati aktivirati takozvani „plivajući PDV“, ali naglašava kako izmjene Zakona o PDV-u stvaraju važan mehanizam za djelovanje u slučaju pogoršanja globalne situacije, posebno zbog mogućih poremećaja na tržištu energenata uslijed sukoba na Bliskom istoku. Pojasnio je da je Vlada već koristila različite alate za ublažavanje kriza, ponajprije kroz deset paketa mjera koji su uključivali intervencije u trošarine i ograničavanje marži.

Prema njegovim riječima, 'plivajući PDV' predstavlja novi instrument koji bi omogućio brzo smanjenje poreznog opterećenja na energente, i to u rasponu do deset postotnih bodova, odnosno s 25 na 15 posto, čime bi se moglo izravno utjecati na cijene goriva. Pavić je pritom naglasio da Vlada svoju politiku temelji na tri ključna cilja: očuvanju standarda građana, stabilnosti gospodarskog rasta i sigurnosti opskrbe energijom. Posebno je istaknuo važnost borbe protiv inflacije.

Na kraju je upozorio da krize najviše pogađaju najranjivije skupine, zbog čega je velik dio Vladinih mjera usmjeren upravo na umirovljenike i građane u riziku od socijalne isključenosti, s ciljem očuvanja socijalne kohezije.

Lalovac: 'Plivajući PDV' samo jedan dio šireg problema

Bivši ministar financija i zastupnik SDP-a Boris Lalovac izjavio je da podržava uvođenje takozvanog 'plivajućeg PDV-a', istaknuvši da Vlada mora imati takve instrumente za djelovanje u kriznim situacijama. S političke strane smatra da je riječ o opravdanom potezu jer država mora imati alat kojim može smiriti tržište, osobito u trenucima naglih i neizvjesnih promjena. Istaknuo je da takve mjere imaju i psihološki učinak, jer šalju signal tržištu da će Vlada intervenirati kako bi spriječila rast cijena i stabilizirala situaciju.

Upozorio je da početni šokovi, osobito kod cijena energenata, vrlo brzo prelaze na druge segmente gospodarstva, poput cijena hrane i usluga. Međutim, naglasio je da je 'plivajući PDV' samo jedan dio šireg problema, jer Hrvatska velik dio hrane uvozi, a troškovi transporta i drugi čimbenici i dalje utječu na konačne cijene. Lalovac je istaknuo da ni niže porezne stope ni trošarine ne mogu u potpunosti spriječiti rast cijena ako se povećavaju troškovi u cijelom opskrbnom lancu, posebno u turističkoj sezoni kada raste potražnja.

Naglasio je potrebu za stalnim praćenjem tržišta i većom transparentnošću svih sudionika u lancu, kako bi se vidjelo prenose li se učinci mjera do krajnjih potrošača. Također je upozorio da daljnji rast cijena može ozbiljno narušiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i dodatno opteretiti građane s nižim primanjima.

Štern: Nužno strogo praćenje i dosljedna primjena mjera

Naftni stručnjak Davor Štern ocijenio je da 'plivajući PDV' neće imati značajan utjecaj na same naftaše, već da je veći izazov u njegovoj provedbi, posebno za Ministarstvo financija i administrativni sustav. Istaknuo je da se ta mjera često promatra kroz pravni i politički aspekt, ali da je u svojoj suštini riječ o ekonomskoj mjeri čija učinkovitost ovisi o načinu provedbe.

Upozorio je da će ključni problem biti praćenje i kontrola njezine primjene, osobito u uvjetima nestabilnog tržišta energenata. Naglasio je da živimo u vremenu energetske krize u kojem se cijene nafte i derivata mijenjaju vrlo brzo, čak iz sata u sat, zbog čega sumnja da sustav PDV-a može biti dovoljno fleksibilan da prati takve promjene.

Dodao je da bi to moglo stvoriti brojne nedoumice za sve sudionike u lancu – od trgovaca do distributera – te da će biti nužno osigurati strogo praćenje i dosljednu primjenu mjera. Posebno je upozorio na rizik zlouporaba, odnosno pokušaje pojedinih aktera da iskoriste situaciju za ostvarivanje dodatne dobiti, što bi, kako je naglasio, bilo štetno i trebalo bi biti sankcionirano.

Pavić: Cijene se već prate dvotjedno, nema prostora za manipulacije

Marko Pavić istaknuo je da se cijene naftnih derivata u Hrvatskoj već sada formiraju na dvotjednoj razini, pa bi se isti model primjenjivao i u slučaju aktivacije „plivajućeg PDV-a“. Naglasio je da Vlada već ima praksu brzog reagiranja, podsjetivši na ranije mjere poput smanjenja trošarina na početku krize.

Dodao je da se učinci mjera prelijevaju na krajnje cijene goriva, ali upozorio da je veći izazov spriječiti lančano poskupljenje drugih proizvoda, osobito hrane. Upravo zato, kaže, Vlada je ograničila cijene 100 prehrambenih proizvoda, čime je, kako tvrdi, potrošačka košarica smanjena za 25 posto.

Pavić je istaknuo i širi gospodarski kontekst, naglasivši kontinuirani rast BDP-a iznad inflacije te rast plaća i mirovina, što, prema njegovim riječima, povećava kupovnu moć građana. Kao ilustraciju naveo je da se danas za prosječnu plaću može kupiti znatno više goriva nego prije desetak godina.

Lalovac: Mjera je korisna, ali pravno i tehnički složena

Boris Lalovac upozorio je da „plivajući PDV“ nije jednostavan instrument, posebno u kontekstu europskih pravila. Istaknuo je da zakon otvara niz pravnih i tehničkih pitanja, uključujući ograničenja Europske unije u vezi s brojem sniženih stopa PDV-a.

Podsjetio je da su druge zemlje, poput Španjolske i Poljske, smanjivale PDV na energente u okviru postojećih stopa, ali uz upozorenja Europske komisije. Zbog toga smatra da će i hrvatski model morati proći dodatne provjere i prilagodbe. Naglasio je da oporba ne osporava samu mjeru, nego traži jasne kontrolne mehanizme, ograničeno trajanje i veću transparentnost.

Štern: Ključno je reagirati odmah, prije nego se kriza prelije

Davor Štern upozorio je da su zlouporabe moguće zbog složenosti tržišta nafte i derivata, kroz koje roba prolazi kroz niz posrednika, uz promjene cijena, kvalitete i dokumentacije. Smatra da je takav sustav teško u potpunosti kontrolirati.

Ipak, naglasio je da je najvažnije omogućiti Vladi brzo i fleksibilno djelovanje, bez dugotrajnih procedura. Smatra da u kriznim situacijama treba koristiti uredbe sa zakonskom snagom kako bi se moglo reagirati odmah. Posebno je upozorio da se rast cijena mora zaustaviti na samom početku, odnosno u „žarištu“ problema. Ako se dopusti prelijevanje troškova na ostatak gospodarstva, kaže, kontrola postaje gotovo nemoguća.

Štern je također ukazao na veliku volatilnost tržišta, gdje se cijene nafte mogu značajno mijenjati u vrlo kratkom vremenu, što dodatno otežava primjenu modela koji se temelji na prosjecima u određenom razdoblju. Poručio je da država mora imati dovoljno fleksibilan pristup kako bi mogla pravodobno reagirati, jer u suprotnom postoji rizik da će se cijene stabilizirati na razinama koje gospodarstvo ne može podnijeti.

Pavić: Proračun stabilan, fokus i na sigurnosti opskrbe

Marko Pavić poručio je da se državni proračun zasad stabilno puni zahvaljujući realnom rastu gospodarstva, koji je procijenjen na oko 2,7 do 2,9 posto BDP-a, odnosno iznad razine inflacije. Naglasio je da zasad nema znakova recesije, ali da inflacija usporava gospodarski rast. Upozorio je i na važnost sigurnosti opskrbe energentima, posebno u kontekstu moguće dugotrajnije krize, istaknuvši da Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu i infrastrukturi poput JANAF-a, stoji bolje od mnogih drugih zemalja.

Dodao je da interes međunarodnih partnera, uključujući velike tvrtke i političke čelnike na inicijativi Tri mora, pokazuje da se Hrvatska dobro pozicionirala u energetskom smislu.

Lalovac: PDV je početak, ali ključ je kontrola i praćenje tržišta

Boris Lalovac ocijenio je „plivajući PDV“ kao ozbiljan i koristan prvi korak u odgovoru na krize, jer omogućuje brzu stabilizaciju cijena. Ipak, naglasio je da to nije dovoljno te da je presudno sustavno pratiti kako se učinci mjera prenose kroz gospodarstvo.

Upozorio je na problem inflacijskih očekivanja, gdje se cijene povećavaju i prije nego što stvarni troškovi porastu. Istaknuo je potrebu za dodatnim kontrolnim mehanizmima duž cijelog lanca te korištenjem analitičkih alata koji mogu prepoznati gdje se šokovi najviše prenose. Zaključno je poručio da inflacija ostaje složen problem koji zahtijeva više instrumenata, a ne samo jednu mjeru.

Štern: Etanol i biodizel donose više štete nego koristi

Davor Štern oštro je kritizirao ideju šire uporabe etanola i biodizela, ocijenivši je pogrešnim smjerom koji se već pokazao neuspješnim prije desetak godina. Istaknuo je da se takva goriva dobivaju iz poljoprivrednih proizvoda, čime se izravno smanjuju resursi za prehranu ljudi i životinja.

Naglasio je i problem njihove učinkovitosti i kazao: "Etanol je 30 posto jeftiniji, ali i 30 posto manje učinkovit – na kraju dobijemo nulu".

Dodao je da bi uvođenje etanola u postojeći sustav dodatno zakompliciralo porezni i tržišni okvir, osobito zbog pitanja njegove klasifikacije i oporezivanja. Smatra da bi takva rješenja nepotrebno opteretila cijeli lanac – od države do distributera.

Štern je izrazio sumnju i u širu primjenjivost takvog modela u Europi, upozorivši da nema dovoljno etanola na tržištu te da bi se morao uvoziti, primjerice iz Brazila, gdje su vozila prilagođena za takvo gorivo. Istaknuo je da europski vozni park, koji je prosječno star, nije prilagođen takvim smjesama, što može negativno utjecati na motore.

Zaključno je ocijenio da je riječ o nedovoljno promišljenoj ideji s ograničenim učinkom, koja bi u praksi mogla donijeti više problema nego koristi.