Primorac: Očekujemo usporavanje inflacije na razinu od 5,7% u 2023.

08.11.2022.

11:13

Autor: Jasenka Paro/Vijesti/IMS/I.Z./HRT

Ministar financija Marko Primorac

Ministar financija Marko Primorac

Foto: HTV / HRT

Gospodarska perspektiva članica eurozone na temelju nacrta proračunskih planova tih država te proračunske mjere za ublažavanje cijena energenata, glavne su teme sastanka ministara financija zemalja eurozone.

Hrvatska kao buduća članica eurozone prvi je put predala Komisiji svoj nacrt proračunskog plana, iako to još nije bila obvezna učiniti, ali cilj je bio, rekao je ministar financija Primorac, "dobiti određene komentare i ocjenu tih planova, na temelju čega će se izraditi proračun za 2023.".

Proračunski plan sadržava makroekonomske i fiskalne projekcije, koje Komisija zatim ocjenjuje.

- Ono što mogu načelno reći, u Nacrtu proračunskog plana mi prognoziramo gospodarski rast od 5,7 posto. Očekujemo znatno usporavanje pred kraj godine i početkom sljedeće godine. Za sljedeću godinu prognoziramo gospodarski rast na razini 0,7 posto. Što se tiče inflacije, projekcija je na 10,4 posto na kraju ove godine, odnosno prosječna inflacija na razini 2022. je 10,4 posto, a u sljedećoj godini očekujemo usporavanje na razinu od otprilike 5,7 posto, naglasio je ministar financija Marko Primorac. 

Ministri su analizirali i fiskalne mjere koje su države poduzimale radi ublažavanja visokih cijena energenata prvenstveno za kućanstva, ali i za malo i srednje poduzetništvo. Prema procjenama Komisije, od početka rata u Ukrajini (od veljače ove godine) države članice ukupno su izdvojile dvjesto milijarda eura, što je 1,25 posto europskog BDP-a, za ublažavanje skupoće energenta i s tim povezanih inflacijskih pritisaka.

"Hrvatska se, kad je u pitanju električna energija, odlučila", objasnio je ministar Primorac, "na ciljane mjere, vodeći računa o dohodovnoj strani kućanstava, ali je uvela i višu tarifu za ona kućanstva koja troše više od utvrđenog prosjeka kako bi ih se stimuliralo da smanje potrošnju."


- Mi smo u ovom jesenskom paketu mjera znali o čemu se radi, adekvatno smo reagirali i utvrđivanjem ove prosječne potrošnje po kućanstvima od oko dvije i pol tisuće kilovat sati u prvih šest mjeseci smo detektirali tu razinu, koju troši većina kućanstava, dakle, kao nekakvu prosječnu potrošnju. A utvrdili smo i višu tarifu za ona kućanstva koja troše više kako bismo ih stimuliranim mjerama potaknuli da smanje potrošnju, dodao je Primorac. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!