16:22 / 22.05.2021.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/Potrošački kod/P.F./HRT

Potrošački kod: Proizvod s greškom bit će još teže vratiti

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HRT / HTV

Za sve potrošače koji su teško ostvarivali pravo na povrat novca ili zamjenski uređaj u slučajevima kupnje proizvoda s materijalnim nedostatkom, za šest mjeseci to bi moglo biti još teže. Tada na snagu stupa izmijenjeni Zakon o obveznim odnosima koji će dodatno postrožiti mogućnost ostvarivanja prava na povrat novca ili zamjenskog uređaja, u slučaju kupnje proizvoda s nedostatkom. 

Riječ o usklađivanju europskog zakonodavstva. Ove izmjene dio su strategije Europske unije, koja je odabrala promicati zelenu ekonomiju, odnosno smanjiti otpad nastao čestim odbacivanjem uređaja koji se u slučaju kvara radije eliminiraju umjesto da se popravljaju.

Kupci su do sada iznimno teško ostvarivali pravo na povrat novca ili zamjenski uređaj ako su kupili proizvod s materijalnim nedostatkom. Za šest mjeseci, prema novoj direktivi, to će biti još teže jer svi pokvareni uređaji morat će na servis.

Kod prijave nedostatka na kupljenoj robi potrošač više neće moći birati između popravka i zamjene artikla, kao što je sada, nego će trgovac automatizmom pokvareni uređaj slati na servis, a zamjena će biti moguća tek rijetko, kad uređaj nije moguće popraviti.

Trgovci su zadovoljni što se direktivom izjednačavaju prava kupaca u svim članicama Unije.

Trenutačno, naime, zakonodavac propisuje da kupac u slučaju materijalnog nedostatka ima pravo birati između uklanjanja nedostatka ili zamjene robe, a pravo na povrat novca ostvaruje tek ako trgovac u razumnom roku nije otklonio kvar ili isporučio zamjenski uređaj. Taj razumni rok pritom u Zakonu nije propisan, no u praksi je to oko 45 dana.

Ove izmjene dio su strategije Europske unije, koja je odabrala promicati zelenu ekonomiju, odnosno smanjiti otpad nastao čestim odbacivanjem uređaja koji se u slučaju kvara radije eliminiraju umjesto da se poprave.

Direktivom se želi utjecati na proizvođače da rade bolje i kvalitetnije uređaje, koji neće imati ugrađene greške nakon određenog broja sati korištenja, kao što je praksa sada.

Problem za potrošače u nekim zemaljama, pa i Hrvatskoj, mogao bi biti malen broj servisa pa će se uređaji morati slati na popravak u druge zemlje.

U potrošačkim udrugama ističu da nedostatak servisa ne može i ne smije utjecati na produljenje popravaka. Odgovornost u tome slučaju snosi trgovac.

Stajalište je EU-a da treba smanjiti otpad, a trgovce natjerati da najmanje sedam godina čuvaju rezervne dijelove za prodane uređaje. Sve to potrošači podržavaju, ali nitko ne želi ostati bez nove perilice, grijalice ili mobitela više od mjesec dana dok se popravlja na servisu. Uz to, problem je i transport uređaja na servis koji je najčešće u većem gradu, pa i drugoj zemlji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!