Građani nisu prezaduženi, banke spremne povećati kreditiranje

Hrvatsko gospodarstvo ulazi u 2026. godinu s povijesno niskom nezaposlenošću, rastom BDP-a i rekordnim kreditnim rejtingom, stabilnim i likvidnim bankarskim sektornom. 

Poduzetnici, naročito oni mali i srednji traže da im se dodatno rastereti zakonodavna regulativa kako bi ojačali poziciju na zahtjevnom europskom tržištu. U resornom ministarstvu najavljuju povećanje razine zaštite građana i smanjenje regulatornog opterećenja financijskih institucija.

Građani u Hrvatskoj, poručuju iz Hrvatske udruge banaka, nisu prezaduženi. Udio kredita koji se ne mogu vraćati iznosi 3,5 posto, a u sektoru poduzeća četiri posto. Banke sve više prate mala i srednja poduzeća, u koja je 2025. godine plasirano gotovo 58 posto ukupnih kredita.

– Banke su spremne dodatno pojačati kreditnu aktivnost i biti partner gospodarstvu. Kamatne stope kreću se oko tri posto, a daljnja kretanja ovisit će o potražnji, poslovnoj klimi i regulatornim troškovima, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Kao i u većini zemalja Europske unije, cijena kapitala u Hrvatskoj ovisi o globalnim trendovima, ali analitičari ističu da domaće poduzeće danas ima pristup financiranju po vrlo konkurentnim uvjetima.

– Hrvatska poduzeća danas imaju pristup financiranju po vrlo konkurentnim cijenama, što im omogućuje planiranje i stabilnost poslovanja, rekao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.

Poticaji i europska sredstva

U Ministarstvu financija ističu da će se iduće godine nastaviti s olakšavanjem pristupa kapitalu i rasterećenjem zakonodavnog okvira.

– Vlada je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala značajna sredstva koja pomažu poduzetnicima iskoristiti svoje potencijale i povećati otpornost na promjene tržišta, poručila je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav.

U Europskoj komisiji u pripremi je novi višegodišnji proračun vrijedan 1,8 bilijuna eura. Hrvatska u njemu vidi priliku za ulaganja u energetsku tranziciju, modernizaciju industrije i jačanje obrambenog sektora.

– Nakon 2027. godine bit će ključno povećati produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a europski fondovi mogu u tome imati značajnu ulogu, naglasio je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu.

Na europskoj razini fokus je na financiranju konkurentnosti. Hrvatska će 2026.-tu dočekati s nastavkom pozitivnih makroekonomskih trendova. Cilj je i dodatno povećati razinu zaštite građana te smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija.