Proljetni mraz prijeti voćnjacima - poljoprivrednici u strahu za berbu

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda najavljuju loše vijesti za poljoprivrednike - stiže jutarnji mraz. Od njega najviše strahuju voćari na istoku zemlje jer predstojeće niske temperature i mogućnost mraza prijete ovogodišnjoj berbi.

Urod može biti ozbiljno ugrožen

Nakon iznadprosječno visokih temperatura u Nebojšinu voćnjaku otvorili su se nježnobijeli pupovi šljive čačanke. Zahvati li ih mraz, sav njegov urod bit će - kaže - ozbiljno ugrožen.

- Sve ovisi koliko dugo bude trajao i koliko budu veliki minus, može i do sto posto Ali, nadam se da neće biti više od nekih dvadesetak posto, ali ne znamo još dok ne prođe, rekao je voćar iz Vinkovačkih Banovaca Nebojša Manojlović.

Bez ploda nema ni uroda ni prihoda, a njegovim voćkama idućih dana prijete hladne noći i jutra. Kako bi spasio urod - palit će bale sijena oko šljiva da bi stvorio toplinsku barijeru.

- Ložit ćemo slamu u krug oko voćnjaka, odnosno na onu stranu na kojoj bude najveći, s koje strane bude vjetar puhao, pošto je dim taj koji sprječava taj mraz, dodao je Manojlović. 

Proljetni mrazovi postaju sve češći i nepredvidljiviji

Meteorolozi najavljuju da bi se temperature idućih dana mogle spustiti ispod nule - što je za voćare najgori mogući scenarij.

- Imat ćemo stabilno vrijeme od utorka do petka, to će biti sunčano uglavnom i vedro pod utjecajem anticiklone, osim tog mraza, koji bi mogao naštetiti voćkama, koje su već ušle u fenofazu rasta pupa čak i listanja, mogao bi tu biti i problema sa štetama, poručio je Tomislav Kozarić, DHMZ.

Mraz, iako privremen, može ozbiljno naštetiti biljkama koje su već u fazi rasta.

- Ako kratkotrajni mraz bude od recimo sat vremena, do dva sata ujutro, možda šteta i ne bude toliko velika. Sad su to detalji, ako je minus pet, ako je minus tri, već je velika razlika, mi smo uvijek optimisti, pa se nadamo uvijek boljoj varijanti, ali ovo je moguća katastrofa, istaknuo je Stjepan Zorić, Hrvatska voćarska zajednica.

Proizvođači se nadaju da će ove godine, uz sve poduzete mjere, uspjeti smanjiti štetu.

- Problem je što se to ponavlja iz godine u godinu, mi nemamo vlastitih sredstava dovoljno da investiramo u antifrost sustave ili neku drugi način zaštite, nego se koristimo ovim tradicionalnim metodama, naglasio je Manojlović.

Proljetni mrazovi postaju sve češći i nepredvidljiviji.

Hoće li Hrvatska ove godine imati domaćeg voća - ovisi o tome kako će se vremenski uvjeti razvijati sljedećih noći.