Rast BDP-a u prvom kvartalu 2,8 posto, porasli potrošnja i izvoz

29.05.2023.

11:10

Autor: T.V./HRT

Rast BDP-a

Rast BDP-a

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen na 2,8 posto na godišnjoj razini.

DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već deveti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice bruto investicija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto.


Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto.

Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.


Rast brži od prosjeka EU-a


Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,4 posto.


Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjek u EU.


Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj te 1,2 posto na godišnjoj razini.


DZS: Potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj u travnju porasla za 4,2 posto


Državni zavod za statistiku  objavio je u ponedjeljak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju u odnosu na ožujak porasla 3,1 posto, dok je u odnosu na travanj prošle godine skočila za 4,2 posto.

Potrošnja u maloprodaji je u ožujku na godišnjoj razini pala za 1,3 posto, dok je u prva dva ovogodišnja mjeseca blago porasla.

U travnju, promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Na mjesečnoj razini, maloprodaja prehrambenih proizvoda porasla je za 1,8 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 0,8 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.


DZS: Izvoz u 2022. porastao za 31,4 posto, uvoz za 48 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2022. godini iznosila je 182 milijarde kuna što je u odnosu na 2021. povećanje za 43,4 milijarde kuna odnosno 31,4 posto, dok je uvoz iznosio 315,4 milijardi kuna i povećan je za oko 102 milijarde kuna ili 48 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).


Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2022. iznosio je oko 134 milijarde kuna te je porastao za oko 78 posto, odnosno za oko 58 milijardi kuna u odnosu na 2021. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila je oko 58 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila oko 65 posto.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2022. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 69 posto ukupnog izvoza te oko 71 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 125 milijardi kuna ili 33 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 36,3 posto, na 222,9 milijardi kuna.

U 2022. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su Italija, Slovenija, Njemačka i Mađarska.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2022. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 28 posto i oko 29 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 85 posto u usporedbi s 2021. godinom.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a u 2022. s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!