Ćorić nakon procjene DZS-a: U 2026. rast će premašiti dva posto

Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 1,7 posto na godišnjoj razini, već 22. kvartal zaredom, ali najsporije od kraja 2020., uz usporavanje osobne potrošnje i investicija te rast izvoza. 

Rast je i dalje brži od prosjeka Europske unije od 1,2 posto i eurozone od jedan posto, a Hrvatska je, uz Belgiju, Bugarsku i Cipar, među samo četiri članice EU-a koje od početka 2021. bilježe neprekidan gospodarski rast.

Ministar financija Tomislav Ćorić očekuje da će zahvaljujući turističkoj potrošnji rast u trećem tromjesečju premašiti dva posto te da će iznad te razine biti i na kraju godine.

Rast potrošnje i investicija

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto.

Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto najsporiji je od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je u drugom kvartalu za samo 0,5 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,6 posto u prethodnom tromjesečju. Izuzmu li se pandemijske godine, riječ je o najnižoj stopi rasta osobne potrošnje još od trećeg tromjesečja 2015.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 1,7 posto, sporije u odnosu na 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za dva posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 0,7 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je za tri posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,6 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za jedan posto.

Uvoz roba i usluga povećan je za 3,4 posto, dok je u prethodnom kvartalu pao za 0,3 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 2,5, a usluga za 7,8 posto.

Plenković: Rast u okolnostima energetske krize i visoke baze

Premijer Andrej Plenković ocijenio je da je usporavanje očekivano s obzirom na energetske okolnosti i visoku bazu iz prošle godine, kada je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju raslo 3,8 posto.

- Hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prosjek Europske unije i prosjek eurozone raste više. Premda je to donekle usporeni rast u odnosu na tromjesečja koje smo imali ranije, prosjek Europske unije je prema trenutačno nepotpunim, ali dostupnim podacima 1,2 posto, a eurozone 0,9 posto. Rast od 1,7 posto, ako se gleda u tom kontekstu energetske krize i visoke baze, je u ovim okolnostima očekivan, rekao je Plenković.

Posebno je izdvojio izvoz roba i usluga te državnu potrošnju, koji su, kako je rekao, dali važan doprinos ukupnom rastu.

Ćorić: Energenti usporili osobnu potrošnju

Upravo je osobna potrošnja, koja je porasla samo 0,5 posto, bila najslabija sastavnica rasta. Ćorić je njezin usporeni rast povezao sa snažnim povećanjem cijena energenata tijekom drugog tromjesečja.

- Drugi kvartal bio je kvartal snažnog porasta cijene energenata u RH i samim time i pada njihove potrošnje u odnosu na isto razdoblje lani količinski pa samim time ovaj doprinos osobne potrošnje u ukupnom rastu, da do toga nije došlo, a riječ je o izvanrednim okolnostima kao što svi znamo, bio bi nešto veći, rekao je Ćorić.

Investicijski ciklus također je usporio, pri čemu se gospodarski rast u tom segmentu najviše oslanja na građevinski sektor.

S druge strane, izvoz roba i usluga porastao je, što bi prema očekivanjima Vlade trebalo dodatno poduprijeti gospodarski rast u trećem tromjesečju.

Ćorić vjeruje da će rast u trećem kvartalu prijeći dva posto, a na razini cijele 2026. godine također očekuje stopu veću od dva posto.

U trećem tromjesečju u izračun BDP-a ulazi i potrošnja gostiju tijekom turističke sezone.

HUP očekuje rast između dva i 2,5 posto

Glavni analitičar HUP-a Hrvoje Stojić očekuje da će hrvatsko gospodarstvo na razini cijele godine rasti između dva i 2,5 posto.

Ocjenjuje da je zbog usporavanja u drugom tromjesečju ljestvica očekivanja za drugu polovicu godine sada nešto viša. Pritom očekuje da bi turizam u realnim terminima mogao stagnirati ili ostvariti blagi pad, dok kao mogući pozitivan čimbenik izdvaja oporavak njemačkog gospodarstva.

Ćorić je dodao da Vlada radi na smanjenju stope inflacije te izrazio uvjerenje da će makroekonomski pokazatelji s kojima će Hrvatska zaključiti godinu biti razlog za zadovoljstvo.