Rast plaća koji to nije? 70 posto primanja manje od prosjeka!

Monetarna politika EU-a bi iduće godine zbog usporavanja najvećih gospodarstava i inflacije ipak mogla biti blaža. Hoće li to dovesti do pada kamata za hrvatske građane te koji su razlozi rasta plaća u Studiju 4 komentirali su ekonomski analitičar Neven Vidaković i Petar Baranović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Danas je teže dobiti kredit nego 2012.

- Postoje 4 skupine kamatnih stopa. Prvo postoji kamatna stopa koju banke dobivaju od centralne banke. To je ono što Europska centralna banka (ECB) diže i spušta. Zatim imate kamatne stope koje banke naplaćuju građanima i poduzećima, koje naplaćuju državi i koje naplaćuju na depozite. Kamate za državu i za poduzeća su narasle. Tek godinu dana kasnije narasle su i kamate na depozite, i to puno manje, napominje Neven Vidaković.

Upozorio je kako je kamatna stopa bitan faktor za dobivanje kredita te da je prema podacima ECB-a danas teže dobiti kredit nego 2012.

- Rast i pad kamatnih stopa je važan, ali je puno manje važan od toga da li banke uopće žele odobravati kredite, a do toga neće doći, tvrdi Vidaković.

'Bez dobre volje banaka, povlačenje EU sredstava je bajka'

- Hrvatske banke ne iskazuju oduševljenje kreditirati u ovom trenutku ni ribare, ni poljoprivrednike, ni obrtnike, ni bilo kakve male igrače za nekakve poduzetničke pothvate. Koliko je to bitno, najbolje govori jedna temeljna činjenica vezana s europskim fondovima. Naime, vi čak i kad se negdje uklopite u neku mjeru i možete kupiti nešto što vam treba za vaše poslovanje, morate ići u komercijalnu banku, dignuti kredit, izvršiti predfinanciranje i nabavu predmetnog inventara - i tek onda fondovi EU-a refundiraju postotak kojim vas prate u investicijama, naglasio je Petar Baranović. 

Dodao je kako su bez dobre volje poslovnih banaka da prate i servisiraju gospodarstvo, posebice sektor poljoprivrede ribarstva - sve priče o povlačenju sredstava iz EU fondova "pusta bajka". Uvjet predfinanciranja je omča oko vrata i poljoprivrednicima i hrvatskim ribarima, zaključio je.

Koliko nam ustvari plaće nisu rasle?

- Pred svake izbore imamo enormnu rastrošnost državnog aparata. Umirovljenicima će porasti mirovine, dobit će nekakve dodatke, zaposlenici u državnom sektoru će dobiti povišice i bit će otvorena gomila gradilišta, rekao je Vidaković.

Iznio je podatak da bi prema standardnoj distribuciji plaća - više od prosjeka bi trebalo zarađivati 50 posto zaposlenih, a 50 posto - manje od prosjeka. Ustvrdio je kako to u Hrvatskoj ne postoji.

- Mi to uopće nemamo. Mi imamo da gotovo 70 posto zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće. To znači da jedan sektor ekonomije, na primjer visoko obrazovani i informatičari - imaju rast plaća i tako dižu cijeli prosjek, tvrdi Vidaković.

Prosjek dižu i zaposleni u državnoj upravi, koji su dobiti povišice nakon nekoliko štrajkova. Ali!

- Zatim imate sektor države, ove godine smo imali nekoliko štrajkova koji su opet digli prosjek. Ali povišicu je dobilo samo 25 posto zaposlenih. Uzmete nekakav prosjek na općoj masi i onda kažete 'nama plaće rastu'. Ne - ne rastu nama. Rastu jednom malom segmentu zaposlenika koji su - ili se izborili za to štrajkom ili su u nekakvoj visokoj traženoj profesiji, zaključio je Vidaković.