Različiti putovi središnjih banaka: Popuštanje u SAD-u, oprez u Europi

Ovoga tjedna čelnici američke središnje banke smanjili su kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 3 i pol posto, a očekuje se i da će FED iduće godine nastaviti s popuštanjem monetarne politike. Europska središnja banka kamatne je stope zadržala na 2 posto, pa su krenula nagađanja da bi uskoro moglo doći i do njihovog ponovnog rasta.

Broj zaposlenih u SAD-u se u listopadu smanjio za 218 tisuća, a broj otpuštenih povećao za 73 tisuće. Za dio članova FED-a jasan je to signal da bi gospodarstvu trebali pomoći snažnijim spuštanjem kamatnih stopa.

No drugi dio Fedovih stručnjaka zabrinut je i smatra da bi njihovo daljnje snižavanje moglo ponovno pojačati inflaciju. Prema posljednjim podacima, ona je 3 posto, znatno iznad ciljanih 2 posto.

- Situacija je sljedeća - naša dva cilja pomalo su suprotstavljena. Svi se u FED-u slažemo da je inflacija previsoka i želimo da padne, ali slažemo se i u mišljenju da na tržištu rada postoje rizici. Razlika je u tome tko kako važe te rizike i kakve su čije prognoze utjecaja na gospodarstvo. Vrlo je neobično i velik izazov imati trajnu napetost između dva različita cilja monetarne politike, naveo je predsjednik FED-a Jerome Powell.

U idućoj godini očekuje se da će FED nastaviti popuštati monetarnu politiku. Analitičari vjeruju da će gospodarstvo SAD-a u idućoj godini ipak rasti brže nego što se očekivalo, svakako iznad 2 posto.

- Mislim da moraju učiniti ono što i mi radimo - slušati tvrtke, čuti što govore o tome što se događa u gospodarstvu. A mi smo prilično optimistični u pogledu gospodarstva, bez obzira na to hoće li kamatne stope biti smanjene, jer se produktivnost poboljšava, i to znatno, ustvrdila je predsjednica Uprave, Laffer Tengler Investments Nancy Tengler.

S druge strane Atlantika, Europska središnja banka ima drugačiju situaciju. Trumpov trgovinski rat europodručju zasad uzrokuje manje štete nego što se u početku pretpostavljalo.

Inflacija je gotovo vraćena na ciljanih 2 posto, pa daljnjih spuštanja kamatnih stopa ne bi trebalo biti.

Čak su iz bankarskih krugova krenula i nagađanja da bi ECB mogao u 2026. početi podizati kamatne stope.

- Ublažavanje uvjeta financiranja diljem svijeta potiče investitore da lakše preuzimaju rizike. No monetarna politika se mijenja jer se izgledi za rast kamatnih stopa mijenjaju i u Europi. Europska središnja banka već je nagovijestila da bi se to moglo dogoditi. Dakle, u 2026. okruženje bi moglo biti nepovoljnije za naše dionice, kazao je glavni tržišni analitičar, CMC Marketa Jochen Stanzl.

Kamatne bi stope u idućoj godini mogle početi podizati i središnje banke Kanade i Australije.