Primorac: Porezna reforma proračun će stajati oko 400 mil. eura godišnje

Ministar financija Marko Primorac iznio je procjenu prema kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura.

Rastu prihodi državnog proračuna, ponajprije zbog većih uplata poreza, a Vlada je rebalansom povećala i rashode zbog novih obveza. Prema projekciji, prihodi proračuna očekuju se u iznosu od 26,6 milijardi eura, odnosno veći su za 1,7 milijardi. Najviše su na rast prihoda utjecale uplate poreza - onog na ekstraprofit tvrtki, te PDV-a. Rashodi se povećavaju za 1,4 milijardi eura, odnosno na 28,1 milijardi - većinom zbog indeksacije mirovina, sanacije nakon potresa, arbitraže INA-MOL, modernizacije željeznica.

- Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.

Napomenuo je da ta procjena ne obuhvaća niti prognozira koliko bi eventualno jedinice lokalne samouprave mogle smanjiti stope poreza na dohodak. Rekao je da će porezna reforma svakako biti predstavljena javnosti idući tjedan i dodao kako se ništa izvanredno nije dogodilo i da ne postoje teškoće.

- Obaveze su prilično intenzivne u posljednje vrijeme, ponedjeljak i utorak već su ispunjeni aktivnostima, izjavio je Primorac, rekavši da će se potruditi da predstavljanje bude u prvoj polovini idućeg tjedna.

Idući rebalans potkraj jeseni

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura. Na sjednici je prihvaćen rebalans proračuna za ovu godinu.

Primorac je rekao da je rebalans bio tehničke prirode, a u njega su ugrađene i odluke Vlade u razdoblju od donošenja proračuna pa dosada. Rekao je da se sljedeći rebalans može očekivati potkraj jeseni.

- Naime, mjere iz Vladina travanjskog paketa traju do rujna. U slučaju nastavka neizvjesne situacije Vlada će donositi i nove mjere, a bit će potrebno i preraspodijeliti preostali dio sredstava prikupljenih od dodatnog poreza na dobit, napomenuo je ministar financija.

Tu su i pregovori sa sindikatima o rastu plaća, a s obzirom na to da se još ne zna u kojoj mjeri i kojim tempom će one rasti, to nije "ugrađeno" u ovaj rebalans.

- Kada budemo znali sve te informacije i kada se iscrpe sve one mogućnosti koje imamo na raspolaganju za obavljanje određenih rashoda internim preraspodjelama, tada ćemo najaviti i ići u novi rebalans, izjavio je Primorac.

Sjednicu Vlade pratila je Silvana Skočajić:

Rebalans: Prihodi 26,6, rashodi 28,1 mlrd. eura; deficit 0,7% BDP-a

Vlada je u petak utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.

Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a, prema metodologiji ESA.

Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini, prema Vladinoj prognozi, smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. te se spustiti na 62,6% BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena u 2023. trebala bi usporiti na 6,6%, s 10,8% u prošloj godini.

Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu Vladine sjednice da Vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova područja stradalih u potresima.

Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2% u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.

- Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura, rekao je ministar financija.

Od toga bi prihodi od poreza na dobit trebali porasti za 428,7 milijuna eura, što je prije svega rezultat povećanja prihoda od redovitog poreza na dobit, a i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.

Prihode od PDV-a Vlada u prijedlogu rebalansiranog proračuna predviđa u iznosu od 9,6 milijardi eura, što je 537,1 milijun eura više u odnosu na originalni plan iz studenoga prošle godine. Prihodi od PDV-a, prema Primorčevim riječima, trebali bi porasti prije svega na temelju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi.

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije povećava se za 2,7 milijuna eura, a ostali porezni prihodi za 30,6 milijuna eura.

Prihodi od doprinosa rastu za 297,4 milijuna eura, od imovine za 312,7 milijuna eura i iznose 629,2 milijuna eura, a rastu prije svega od više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu i jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Prihodi od pomoći rastu za 15,2 milijuna eura.

Što se tiče rashodne strane, povećava se za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura.

Rashodi financirani i iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera Vlade te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

- Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura, što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura, rekao je Primorac.