Plenković o poplavama: Ovoga će u budućnosti biti sve više

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u tijeku je sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom redu je, među ostalim, i rebalans državnog proračuna. No uvodno premijer Andrej Plenković podsjetio je da je danas obljetnica referenduma iz 1991. Povijesni dan za naš narod, našu samostalnost, preduvjet neovisnosti i plebiscitarna potpora hrvatskog naroda u tim prijelomnim trenucima za našu domovinu, ali i cijelu Europu, istaknuo je. 

Premijer se osvrnuo i na poplave s kojima se posljednjih dana borimo u velikom dijelu zemlje, obnovu nakon potresa te na obljetnicu blajburške tragedije.

Sjednicu Vlade RH pratila je Silvana Skočajić:

O poplavama

Premijer Andrej Plenković poručio je da će se Hrvatska morati još sustavnije pripremati i činiti mudre korake u kontekstu obrane od poplava s obzirom na to da su danas rizici bitno promijenjeni u odnosu na ono što je bilo prije.

- Morat ćemo se još sustavnije pripremati i činiti mudre korake koji možda u prošlosti nisu bili toliko obazrivo poduzimani. To znači, kada je riječ o prostornom planiranju, izdavanju građevinskih dozvola, biranju lokacija, danas su rizici bitno promijenjeni u odnosu na ono što je bilo ranije, poručio je Plenković.

Istaknuo je da će, nakon što se utvrdi šteta, Vlada donositi odluke o potpori brojnim županijama kako bi se šteta od poplava sanirala te je zahvalio svim mjerodavnim službama na maksimalnom angažmanu, brzoj reakciji i koordinaciji te golemim naporima koji su uloženi proteklih dana.

Najvažnije je da nema žrtava od ovih velikih poplava. To su u mnogim situacijama nezabilježeni rekordni vodostaji pojedinih rijeka, dodao je.

Usporedio je hrvatsku situaciju s onom u Italiji gdje se 12 rijeka izlilo iz korita, 13 ljudi poginulo, a 20.000 je evakuirano, ustvrdivši da smo iz te optike u boljoj poziciji.

No treba nastaviti poduzimati sve mjere kako bi se smanjili rizici od poplava, nastaviti ulagati u vodno gospodarstvo, unaprjeđivati sustave, iskoristiti sredstva na raspolaganju, europska, ali i iz NPOO-a, istaknuo je Plenković.

Kazao je i kako su ovakve ekstremne oborine u ovom dijelu Europe neobične za ovo doba godine.

- To je znak brzih i sve razornijih klimatskih promjena koje pogađaju Hrvatsku, ali i cijeli svijet, dodao je i upozorio da će toga u budućnosti biti sve više.

O o poreznoj reformi

Plenković je kao neistine odbacio tvrdnje da će Vlada poreznom reformom koju će predstaviti idući tjedan naštetiti gradovima.

- Porezna reforma ide za time da građani imaju veće plaće, a ta retorika o tome da naša Vlada oduzima nekome, mislim da je promašena i neinformirana, da jedino može biti zlonamjerni spin, ustvrdio je.

O 78. godišnjici blajburške tragedije i križnog puta

Osvrnuo se i na 78. godišnjicu blajburške tragedije i križnog puta hrvatskog naroda prošle godine.

- Prošle subote obilježena je 78. godišnjica blajburške tragedije i križnog puta hrvatskog naroda. Sudjelovali smo kao članovi Vlade uz kolege iz Hrvatskog sabora na komemoraciji u Zagrebu, na Mirogoju i u Maclju, gdje je svetu misu predvodio zagrebački nadbiskup, monsinjor Dražen Kutleša. I želim spomenuti da, za razliku od zapadne Europe, gdje je svibanj '45. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota holokausta, u Hrvatskoj, nažalost, u tom mjesecu došlo je i do masovnih poratnih komunističkih zločina te velikih tragedija za hrvatski narod tijekom križnog puta. Kolona smrti, gdje su mnogi pobijeni bez suda, pokopani bez groba, a tisuće razoružanih vojnika i civila nikad nije pronađeno. To je i do danas velika trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načela da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti. Tako ni osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke, naprotiv. Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog naslijeđa svih totalitarizama možemo graditi bolju i demokratsku Europu, istaknuo je Plenković.

O obnovi nakon potresa

Vezano za proces obnove, premijer je kazao da je započela primopredaja državnih stanova uređenih i opremljenih za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, a riječ je o 134 stana koja će se dodijeliti u pet županija.

- Samo ću spomenuti da smo u potpunosti apsorbirali sredstva kada je riječ o Fondu solidarnosti za petrinjski potres, dakle 319 milijuna eura, te da smo sad već i preko toga. A isto će se dogoditi i sa sredstvima za zagrebački potres, danas smo preko 930 milijuna eura. Krenula je i započela primopredaja državnih stanova koji su uređeni i opremljeni za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, 134 stana bit će dodijeljena u pet županija i nastavljaju se sve aktivnosti koje su usmjerene na izgradnju zamjenskih kuća na području zamjenske kuće, rekao je premijer.

O ekonomiji, rastu i prognozama

- Ovo je bio važan tjedan za našu ekonomsku situaciju, a to je da smo vidjeli i revidirane prognoze, dakle revidirane proljetne prognoze Europske komisije, koja je povećala svoje ranije procjene na rast od 1,6% BDP-a. Također su revidirali prognoze Europska banka za obnovu i razvoj. Vidjeli ste agenciju Moody's, koja je također ne samo zadržala kreditni investicijski rejting koji imamo, to je BA2, sa stabilnim izgledima, nego su i oni procijenili da će naš rast biti viši nego što se to ranije planiralo. I to govori i dalje o visokom stupnju povjerenja kredibilitetu Hrvatske na međunarodnom, možemo reći, financijskom tržištu i među institucijama, organizacijama, agencijama koje se bave ekonomskim i financijskim pitanjima, te se vidi da je taj trokut političke stabilnosti, pravodobnih reagiranja vlade s paketima mjera o ovim krizama, te strateški ostvareni ciljevi, prije svega Šengenski prostor i europodručje, stvaraju preduvjet za daljnji gospodarski rast koji je po svim ovim organizacijama viši od prosjeka Europske unije. To je ono što je bitno, dakle sve ovo što se tiče Hrvatske je iznad prosjeka koji ćemo vidjeti unutar Europske unije u 2023., a slične su prognoze i za 2024. godinu. S tim u vezi ćemo u ponedjeljak imati jednu veliku konferenciju povodom ulaska Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam, te ćemo na njoj poslati određene poruke o daljnjim aspektima Hrvatske ekonomske politike, fiskalne politike, a to je dobro u kontekstu ovih podataka koje smo vidjeli od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, da trenutno imamo u Hrvatskoj manje od 100.000 nezaposlenih, dakle 99.567 prema današnjim podacima koje nam je maloprije prenio ministar Marin Piletić i to je najveći podatak u zadnjih skoro 40 godina kad je riječ o apsolutnom iznosu ljudi koji se vode kao nezaposleni, rekao je Plenković.

O rebalansu proračuna

Kaže kako je na dnevnom redu današnje sjednice Vlade i rebalans proračuna.

- Njega donosimo kako bismo prilagodili proračun određenim novim okolnostima i u pogledu procjena prihoda i u pogledu određenih rashoda koji su se u međuvremenu postavili kao ciljevi. O tome će od točke 3. pa nadalje napraviti prezentaciju ministar Marko Primorac. Uglavnom, cilj ovog rebalansa proračuna je da ispunimo obveze koje smo politički definirali da se trebaju riješiti, a to je prije svega daljnja pomoć našim građanima, indeksacija mirovina, sredstva za sustav socijalne skrbi, dio sredstava za paket mjera borbe protiv energetske krize, za obnovu stradalih područja te za niz drugih ulaganja o kojima će nešto više reći ministar Primorac, rekao je Plenković.

O dodacima na TKU za službenike i namještenike u javnim službama

Najavio je i potpisivanje dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

- Mi ćemo danas usvojiti formalnu odluku kojom ćemo ovlastiti ministra rada da nakon sjednice Vlade potpiše dodatke temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, istom takvom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike gdje se podiže regres, pa ćemo imati i sastanak s predstavnicima sindikata nakon sjednice Vlade, poručio je.

Istaknuo je i da će danas Vlada donijeti odluku kojom će Velikoj Gorici ustupiti nekretninu u državnom vlasništvu, radi izgradnje nogometnog kampa.

- Danas ćemo donijeti jednu važnu odluku koja je bitna ne samo za grad Veliku Goricu, nego i za hrvatski sport, za nogomet. Dakle, rješavamo pitanje darovanja nekretnina gradu Velikoj Gorici, a u svrhu izgradnje velikog centra za potrebe razvoja edukacije sportaša, trenera i svu logistiku koju će onda poduzimati grad Velika Gorica u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Zahvaljujem ministrici Brnjac, ministru Bačiću koji su vrlo učinkovito radili na cijelom ovom procesu, kaže Plenković.

Hrvatska domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju u Ukrajini

Hrvatska će 11. i 12. listopada u Zagrebu organizirati Međunarodnu donatorsku konferenciju o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, a na sjednici Vlade u petak osnovana je Međuresorna radna skupina za pripremu i organizaciju konferencije.

Svrha konferencije je okupiti što više partnerskih država i međunarodnih organizacija te institucija koje bi tijekom Konferencije iskazale konkretne namjere pomoći, uključujući i financijske doprinose za humanitarno razminiranje u Ukrajini.

Na čelu Radne skupine za pripremu konferencije bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Održavanje konferencije pokrenuo je MUP u suradnji s veleposlanstvom Ukrajine.

Državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović objasnila je kako Hrvatska, s obzirom na to da je nakon Domovinskog rata imala veliku površinu miniranog područja, ima stečeno veliko iskustvo i znanje u otklanjanju različitih vrsta mina te raspolaže s opremom za razminiranje, uključujući strojeve s daljinskim upravljanjem.

Za prvi dan konferencije planiran je sastanak ministara u čijoj je nadležnosti razminiranje, a za drugi dan rasprava na stručnoj razini koju će moderirati Ravnateljstvo civilne zaštite u čijoj nadležnosti su poslovi razminiranja, uz sudjelovanje predstavnika hrvatskih tvrtki koji su proizvođači strojeva za razminiranje.

Vlada je donijela i odluku o potpori sudjelovanju djece iz Janjeva, s Kosova, u "Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture".

- Nakon uspješno provedenog projekta u protekle dvije godine, cilj je nastaviti s organiziranom potporom promicanja hrvatskog jezika i kulture među mladima iz Janjeva na Kosovu, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ove godine "Mala škola" održat će se od 17. do 28. srpnja u Novom Vinodolskom, a MVPEI snosi sve troškove projekta odnosno sudjelovanja do 20-ero djece s pratnjom u programu.

Ministarstvo projekt provodi u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskom maticom iseljenika koja organizira i provodi program u suradnji s Hrvatskim crvenim križem i Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb.