Rebalans proračuna: Prihodi veći za 853 milijuna eura, a rashodi za 745 milijuna

Vlada je na sjednici u petak predložila rebalans proračuna za 2026. godinu, pri čemu će se prihodi povećati s 35,7 milijardi eura na 36,6 milijardi, dok će proračunski rashodi narasti s prvotno planiranih 39,8 na 40,6 milijardi eura, čime će se manjak državnog proračuna smanjiti s 4,1 na 4 posto.

Ukupni manjak proračuna na kraju godine, izvijestio je ministar financija Tomislav Ćorić, smanjit će se s 4,123 milijarde eura na 4,016 milijardi.

Ukupni prihodi proračuna, naveo je, povećani su za 853 milijuna eura, a ukupni rashodi za 745 milijuna, pri čemu je manjak državnog proračuna smanjen za 108 milijuna eura. 

Povećanju prihoda najviše doprinose prihodi od poreza s 527,6 milijuna eura, potom od doprinosa sa 171,7 milijuna, dok se oni od imovine smanjuju za 29,2 milijuna eura, kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina za 226 milijuna eura.

Što se tiče prihoda od poreza na dodanu vrijednost, nova projekcija do kraja godine iznosi 13,6 milijardi eura i u odnosu na tekući plan ti prihodi bili bi veći za 676 milijuna eura, kao posljedica kretanja osobne potrošnje, turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje te investicije, odnosno socijalnih transfera u naravi, protumačio je ministar financija, dodavši da su porasli i prihodi od poreza na dobit.

Za 226,8 milijuna eura povećavaju se proračunske stavke rashoda za socijalne pomoći i naknade, za 188,9 milijuna eura rashodi za zaposlene u obrazovanju, za 163,9 milijuna rashodi za kamate vezane za upravljanje javnim dugom te za 143,8 milijuna troškovi podmirenja naknada za energente.

Ministar Ćorić je naveo da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nosi najveći iznos financiranja nakon rebalansa, ukupno 13,3 milijarde eura, a potom slijede Ministarstvo zdravstva s 5,3 milijarde i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s pet milijardi.

Izvanproračunski korisnici (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, op.ur.) ostvarit će ukupan manjak od 58 milijuna eura. To je nešto više od planiranog. 

Više od 600 milijuna eura iskoristit će se za jačanje socioekonomskog statusa građana, prije svega tu mislimo na mirovine i mirovinska primanja, plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, socijalne naknade, odnosno rodiljne naknade. 245 milijuna eura više utrošit će se za strateške i razvojne prioritete, prije svega jačanje obrambenih sposobnosti i energetsku obnovu te prometnu infrastrukturu, rekao je Ćorić.

U odnosu na raniji plan proračuna, više od 140 milijuna eura utrošit će se na 11. vladin paket mjera zaštite životnog standarda građana i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, donesen zbog posljedica krize na Bliskom istoku.

Jedinicama lokalne samouprave dignut prag za zaduživanje

Ministar Ćorić je naveo i da se rast manjka konsolidirane lokalne države sa 144 na 275 milijuna eura može pripisati snažnom investicijskom ciklusu u realizaciji projekata iz NPOO-a, zbog čega je jedinicama lokalne samouprave podignut postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje s pet na najviše šest postotnih bodova ukupno ostvarenih prihoda poslovanja.

Ukupan manjak općeg proračuna je na razini 4,3 posto, a uzimajući obzir ostale pravne osobe u sektoru opće države, konsolidirana opća država će u vladinoj projekciji završiti 2026. sa ukupnim manjkom od 2,9 milijardi eura, odnosno 2,9 posto BDP-a. 

Ovakvo vođenje naših javnih financija uz pretpostavku porasta BDP-a temeljenu na prvih pola godine i projekcijama za 3. i 4. kvartal, donijet će daljnje smanjenje javnog duga RH s ranije navedenih 56,3 posto na 55,5 posto BDP-a, što samo po sebi je još jedan znak prije svega danjeg rasta hrvatske ekonomije i zapravo temeljem toga ostvarenja financijske stabilnosti naše zemlje, kazao je ministar, dodavši da se to ogleda i kroz rejtinge međunarodnih agencija. 

Osim rebalansa, Vlada je u petak prihvatila i u saborsku proceduru uputila i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2026. godinu kojim se revidiraju okviri za zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu.

Tako se planirani iznos zaduživanja na inozemnom tržištu smanjuje za 1,5 milijardi eura, do ukupno od 7,6 milijardi eura, a planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga smanjuje se za 4,4 milijuna eura i ukupno će iznositi 3,1 milijardi eura. Za izvanproračunske korisnike u 2026. godini planirani iznos zaduživanja povećava se s 1,5 na 1,9 milijardi eura, a planirani iznosa tekućih otplata glavnice raste sa 1,5 milijardi eura na 1,8 milijardi eura.