Ovogodišnja žetva rekordna, hoćemo li kruh plaćati jeftinije?

Nakon najava kako bi ovogodišnja žetva pšenice i ječma u Slavoniji mogla biti rekordna - odmah su se pojavila pitanja znači li to da će pojeftiniti kruh i pšenični proizvodi?

Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kazao je u emisiji Studio 4 kako je ove godine žetva rekordna, a radi se i do 10 tona po hektaru.

- Ovo je takozvana „pšenična godina”. Povoljno zimsko razdoblje je spriječilo nastanak bolesti, a isto tako, dosta oborina tijekom proljeća utjecalo je na prinose, ali i agrotehnika koju poljoprivrednici primjenjuju, naglasio je.

Apelirao je da se siju što kvalitetnije sorte pšenice.

- Cijena pšenice se rangira prema pravilniku koji definira proteinsku vrijednost, ali i postotak primjesa, odnosno hektolitarsku masu. Ove je godine hektolitar bio izuzetno dobar, preko 80. ali je sinteza proteina izostala u razdoblju pojačanih visokih temperatura i to svrstava pšenicu u niži cjenovni razred, kazao je.

Na pitanje kolika je cjenovna razlika između prve i četvrte kategorije pšenice, Majdak je kazao kako razlika ide i do 4-5 posto.

- Mi uvozimo iz Austrije i Mađarske visoko proteinsku pšenicu, odnosno brašno, u nedostatku naše visoko kvalitetne pšenice, rekao je.

Naglašava kako je država ove godine krenula sa sufinanciranjem certificiranog sjemena soje, a nastavit će se sa sufinanciranjem ozimih žitarica, što će utjecati na kvalitetu kupovnog sjemena.

- Sufinancirali smo i proljetnu sjetvu s preko 20 milijuna eura kako bi naši poljoprivrednici imali što rentabilniju sjetvu, a time i smanjili njihove inpute u poljoprivredu, istaknuo je Majdak.

S obzirom na visoke prinose, postavlja se pitanje zašto ne bismo imali i jeftiniji kruh?

"Cijena kruha ne ovisi samo o pšenici"

Majdak je kazao kako to ne ovisi samo o pšenici kao sirovini, zato što je ona 20 posto u formiranju cijene finalnog proizvoda.

- Na to utječe i pekarska industrija, cijena energije i radne snage, naglasio je.

Majdak je kazao kako Hrvatsko uvozi brašno i tjesteninu. Uvoz dijela pekarskih proizvoda se povećao u posljednje tri godine.

- Do početka srpnja ove godine, izvezli smo milijun i pol tona žitarica, najviše kukuruza, a to se vraća u hrvatsku s finalnim proizvodom. Vanjskotrgovinska bilanca je u korist sirovinskog dijela, a preradbeni dio nam je ispod 50 posto, istaknuo je.

Što se tiče cijene kruha, Hrvatska je na sredini u EU, a zemlje koje imaju izuzetno visoku ratarsku proizvodnju su po cijenama kruha ispod nas.

- Izlaz je u pekarskoj i mlinarskoj industriji, odnosno u smanjenju troškova u dijelu proizvodnje, pojasnio je.

Majdak naglašava kako će proizvodnja hrane biti nezamisliva bez navodnjavanja s obzirom na klimatske promjene. Dodaje kako se u Hrvatsko navodnjava samo 2,5 posto poljoprivrednih površina, što je, kako kaže, jako malo za suvremenu poljoprivredu.

Pogledajte više u videu: