Split izglasao 212 posto skuplji odvoz otpada za kućanstva

Gradsko vijeće Splita usvojilo je novu odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, kojom se obvezna minimalna mjesečna cijena za kućanstva povećava s 3,98 na 12,42 eura bez PDV-a, odnosno za 212 posto, zbog rasta troškova poslovanja gradske tvrtke Čistoća.

Za korisnike koji nisu kućanstva, odnosno pravne osobe i fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja u apartmanima, obvezna minimalna mjesečna cijena povećava se s 13,27 na 18,66 eura bez PDV-a, odnosno za oko 41 posto. Varijabilni dio računa, koji ovisi o količini predanog otpada, ostaje nepromijenjen.

Odluku je podržalo 16 vijećnika, koliko je bilo potrebno za njezino usvajanje. Nove cijene na računima korisnika primjenjivat će se od prosinca.

Prijedlog je predstavio pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Ante Bekavac, istaknuvši kako je cilj osigurati kvalitetan i dugoročno održiv sustav gospodarenja otpadom, potaknuti građane na odvajanje i smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada.

Povećanje je obrazloženo rastom troškova rada, održavanja vozila i opreme, odlaganja otpada te ulaganja u spremnike i infrastrukturu.

Gradska tvrtka Čistoća poslovnu je 2025. godinu završila s gubitkom većim od 1,3 milijuna eura, a ukupni rashodi porasli su joj 24 posto. Troškovi zaposlenih povećani su s 9,5 na 11,5 milijuna eura nakon primjene novog kolektivnog ugovora iz 2024. godine. Kao jedan od razloga financijskih poteškoća navedeno je i ranije besplatno prikupljanje biootpada od ugostitelja te kartona i plastike od gospodarskih subjekata.

Direktor Čistoće Pehar podržao je povećanje cijena, ustvrdivši kako je odluka već nekoliko godina trebala biti upućena Gradskom vijeću zbog inflacije, tržišnih kretanja i potrebe za ulaganjima.

- Mislim da je ona u zadnjih četiri do pet godina trebao biti više puta pred Gradskim vijećem, s obzirom na tržišna kretanja i inflaciju koja se događala u Republici Hrvatskoj te nužnost ulaganja koja Čistoća kao pružatelj javne usluge mora provesti kako bi se ono što propisuje Zakon o gospodarenju otpadom dovelo u zakonske okvire, rekao je Pehar.

Oporba protiv povećanja

Oporbeni vijećnici usprotivili su se predloženom povećanju, upozoravajući ponajprije na nerazmjer između poskupljenja za kućanstva i poslovne korisnike.

Nenad Uvodić (Centar) tražio je povlačenje odluke i novu analizu kojom bi se trošak ravnomjernije rasporedio između dviju kategorija korisnika.

- Jednima 212 posto, drugima 41 posto. Zašto ste na taj način opteretili kućanstva? Naši umirovljenici imaju mirovine od 400 ili 500 eura. Povećanje od gotovo deset eura mjesečno za njih je velik novac, rekao je Uvodić.

Igor Skoko (Centar) upozorio je da bi povećanje Čistoći donijelo oko devet milijuna eura dodatnih prihoda, iako je prošlu godinu završila s gubitkom od oko 1,3 milijuna eura.

- Da ste povećali cijene samo kako biste pokrili gubitak, još bismo mogli razgovarati, ali ovdje govorimo o višestruko većem iznosu. To nema smisla, rekao je Skoko.

Marinko Biškić (Možemo!) također se usprotivio povećanju, osvrnuvši se na Vladinu politiku ograničavanja cijena.

- Drago mi je što su se naše komunalne tvrtke uključile u Vladinu politiku sidrenih cijena, kojom se iživljavaju na malim poduzetnicima i trgovcima. Zašto to ne primijenimo i ovdje?, upitao je Biškić.

Danijel Kukoč (SDP) rekao je kako nije sporno povećanje cijena zbog rasta troškova gospodarenja otpadom, ali smatra da je predloženi iznos previsok.

Jakov Prkić (Direkt) pitao je tko su članovi Savjeta za zaštitu potrošača jer njihova imena nisu navedena u odluci. Podsjetio je i na izjavu gradonačelnika da od sredine kolovoza na Karepovac otpad više neće dovoziti nitko osim Grada Splita te ga upitao tko ga ondje još odlaže.

- Prema nekim mojim informacijama, svi koji su vozili prije, voze i danas, osim Općine Muć, rekao je Prkić.

Pehar je odgovarajući na primjedbe vijećnika pozvao Grad na pomoć u rješavanju problema ilegalnog odlaganja otpada na javnim površinama. Istaknuo je kako Čistoća nije profitabilno društvo, ali mora poslovati stabilno kako bi građanima osigurala kvalitetnu uslugu.