Ružić: Mirovine rastu brže od inflacije; Stanišić: Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju

Godišnji dodatak na mirovinu ove će godine iznositi sedam eura po godini staža, euro više nego prošle godine, a prosječno bi trebao iznositi oko 224 eura.

O tome je li to dovoljno, koliko su mirovine pratile rast troškova života i kako osigurati dostojanstvenu starost razgovarali su u Otvorenom ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda i saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković.

Ružić: Godišnji dodatak novo je i trajno pravo

Ministar Alen Ružić istaknuo je da godišnji dodatak na mirovinu nije jednokratna mjera, nego novo trajno pravo uvedeno prošle godine. Za umirovljenika s 40 godina staža dodatak će ove godine iznositi 280 eura.

- Kada govorimo o godišnjem dodatku na mirovine, govorimo o novom pravu koje je uvedeno prošle godine. To je poseban dodatak koji je trajan. Iznos je značajan, ne možemo reći da nije. Za 40 godina staža bit će jednokratan dodatak od 280 eura, uz redovnu mirovinu. Održiv je u smislu odgovornog upravljanja financijama, rekao je Ružić.

Ustvrdio je da prava umirovljenika kontinuirano rastu te da je rast mirovina u aktualnom mandatu bio veći od kumulativne inflacije.

- Prava stalno rastu, i mirovine i dodaci. Moramo biti jasni i realni, a to će naši umirovljenici, nadam se, potvrditi. Inflatorni pritisci postoje, ali mirovine kontinuirano rastu više. U mandatu ove Vlade mirovine su narasle 114 posto, a inflacija je bila 40 posto, rekao je.

Dodao je da su se, prema njegovoj ocjeni, inflatorni pritisci počeli smanjivati, posebno kada je riječ o cijenama hrane.

- U zadnje vrijeme svjedočimo da je inflacija definitivno obuzdana na hranu, gdje je nula posto u zadnjih godinu dana, ustvrdio je.

Ružić je priznao da položaj dijela umirovljenika i dalje nije onakav kakav bi Vlada željela.

- Mislim da smo svjesni situacije s umirovljenicima i da želimo da bude bolje. Okolnosti u kojima se živi daleko su od onih koje bismo mi htjeli, ali su bitno bolje nego što su bile ranije, rekao je.

Stanišić: Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju

Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić osporila je tvrdnju da su mirovine rasle brže od inflacije. Upozorila je da službena stopa inflacije ne odražava strukturu potrošnje većine umirovljenika.

- Ministar je rekao da su u posljednjih deset godina mirovine porasle za 114 posto. Negirat ću to ovako: prije uvođenja eura svoju sam kavu plaćala sedam kuna, a sada je 2,70 eura. Moja je kava u deset godina otišla tri puta gore. To je najmanje što si umirovljenici mogu priuštiti od nekakvog luksuza. Ako je to toliko poskupjelo, ne možemo govoriti o tome da su mirovine slijedile inflaciju, rekla je.

Istaknula je da umirovljenici velik dio prihoda troše na relativno malen broj osnovnih proizvoda, lijekove i druge nužne troškove.

- Inflacija se procjenjuje na temelju velikog broja proizvoda, a umirovljenici ih ne koriste sve. Koriste eventualno sedam, osam, devet proizvoda i oni su puno skuplji. Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju. Moja inflacija nije četiri, nego preko 10 posto, rekla je Stanišić.

Dodala je da stvarni troškovi ovise i o zdravstvenom stanju pojedinog umirovljenika.

- Vjerujem da je tako i drugim umirovljenicima, ovisno o tome kakvi su im lijekovi i suplementi potrebni. Zato kažem da nisam ljubitelj prosjeka jer on ne pokazuje stvarno stanje, rekla je.

Upozorila je i na nedostupnost dijela lijekova i troškove zdravstvene skrbi.

- Ima jako puno lijekova koji nisu na listi i koje morate plaćati, rekla je.

Sindikat umirovljenika zagovarao je znatno veći godišnji dodatak.

- Mi smo tražili povećanje od 12 eura po godini staža. Čak ni to nije dovoljno, ali to bi bio iznos koji bi koliko-toliko zadovoljio veliku većinu umirovljenika, zaključila je Stanišić.

Lukenda: Svaki dodatni euro stoji gotovo 38 milijuna

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda rekao je da je njegova stranka dugo pregovarala s premijerom i resornim ministrom o visini godišnjeg dodatka, ali da veći iznos u ovom trenutku nije bio moguć.

- Mi smo dugo pregovarali s premijerom i ministrom o visini dodatka, ali fiskalne mogućnosti nisu to dopustile. Ovo je novo pravo koje je stupilo na snagu 1. srpnja 2025. i to je godišnji dodatak. Prošle godine bio je šest eura. Nitko nije rekao da će taj dodatak biti veći, a ja sam uporno tvrdio da ne može biti manji, rekao je Lukenda.

Naglasio je da je godišnji dodatak projekt HSU-a te da će njegova buduća visina ovisiti o stanju javnih financija.

- To je projekt HSU-a, a fiskalne mogućnosti će dopustiti koliko može biti, rekao je.

Dodao je da i povećanje dodatka za samo jedan euro po godini staža ima velik učinak na državni proračun.

- Koliko god gospođa Stanišić kaže da je za više, fiskalne mogućnosti nisu takve. Vrijednost dodatka je 260 milijuna eura, a povećanje od jednog eura je blizu 38 milijuna. Jako je teško naći novac odakle uzeti, rekao je Lukenda.

Marković: U inflaciji su umirovljenici stalni gubitnici

Saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković ocijenio je da godišnji dodatak nije dovoljan da bi nadoknadio gubitak kupovne moći umirovljenika.

- Ovo je dodatak kojim se Vlada hvali, ali naravno da to nije dovoljno. Jedino pravo ujednačavanje je ono s indeksom porasta ili cijena ili plaća. U inflaciji su gubitnici radnici i umirovljenici. Mirovine ili plaće nikada ne mogu potpuno pratiti inflaciju. Konstantni ste gubitnik i imate rupu koju ne može nadoknaditi ovaj dodatak, rekao je Marković.

Odbacio je i argument da veće povećanje nije moguće zbog ograničenih fiskalnih mogućnosti države.

- Kada vladajući govore da nema fiskalnih mogućnosti, to je na razini političkog PR-a. Ako gledate koliko ćemo po cijeloj državi potrošiti na sanaciju otpada, platit ćemo ga četiri milijuna eura za tri, četiri tisuće tona otpada, rekao je.

- Četiri od 10 umirovljenika u riziku su od siromaštva. Kada govorimo o samcima, dvije trećine su u opasnosti od energetskog siromaštva. Za takve ljude se mora naći novac. Kada smo zatražili oporezivanje ekstra profita, kada bi pogledali bilance prije 10 godina, top 20 poduzeća u Hrvatskoj bile bi banke i energetski sektor, sada su u njih šest, sedam - samo trgovački lanci. Dakle, novca je bilo da se tim ljudima pomogne. Kada je SDP tražio da se ide na ekstra profit, vi ste rekli "ne", a sada idete s tim mjerama koje su zakašnjele. To je premalo za ono što naši ljudi trpe, zaključio je.