17:09 / 30.04.2021.

Autor: Petar vlahov/Studio 4/M.L./HRT/IMS

S operacije na plažu - koji su potencijali medicinskog turizma?

Potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

Potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Malo je poznat podatak da Hrvatska na godišnjoj razini od zdravstvenog turizma zaradi nešto više od milijardu kuna, a gotovo polovicu tog iznosa prihoduju dentalne klinike. Ipak, poražavajuće je što se u medicinski turizam i dalje malo ulaže, a konkurencija nam oduzima dio gostiju, pogotovo onih veće platežne moći.

Dr. Branko Glušac za Studio 4 HTV-a pričao je o nacionalnoj strategiji zdravstvenog turizma, posebno dentalnog i estetskog, za koji postoji interes stranih turista, koji su, prema dosadašnjim brojkama ipak skloniji konkurenciji.

- Beograd ima ono što Hrvatska nema – 10 velikih privatnih bolnica, u kojima se izvode sve operacije. To su uređene ustanove koje, osim medicinske djelatnosti, nude i ugostiteljske objekte i trgovine – to su ustvari hoteli-bolnice. Broj jedan centar u svijetu za stomatološke usluge je Mađarska, a za presađivanje kose Turska. Istanbul ime preko 30 bolnica-hotela, koji su specijalizirani i imaju međunarodne certifikate, a bave se ne samo estetskim operacijama, već i kardiokirurgijom, ortopedskim operacijama, presađivanjem kose – svime što donosi dobit, objašnjava i dodaje kako je Hrvatska tu tek "u povojima".

- Hrvatska ima znanje i pamet, najbolje more – svi će nam gosti doći, međutim nismo organizirana država što se tiče medicinskog turizma, kaže Glušac i ističe kako nam treba strategija na državnom nivou, kao i uključenje Hrvatske turističke zajednice u cjelokupni projekt.

Također ističe kako je bitan kontinuitet i kako pacijent mora imati kompletan paket usluga.

- Ako meni dolazi pacijent, netko bi ga trebao dočekati na aerodromu i dovesti ga do hotela. Drugo, većina tih operacija nisu invazivne, oporavak je brz – ljudi se poslije operacije nosa mogu već treći dan kupati u moru, znači pacijent može spojiti ugodno s korisnim, smatra Glušac i dodaje kako je veliki problem i nedostatak uslužnih djelatnosti, pogotovo na obali.

- Zdravstveni turizam je ozbiljan posao i najveća dobit u svijetu upravo je u toj djelatnosti, a odličan primjer toga su zemlje poput Tajlanda i Malezije, kaže.

Prof. dr. sc. Ivan Miloloža s Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, slaže se s detektiranim problemima koje iznosi dr. Glušac.

Bolnice-hoteli

- Ja sam optimist, ali ovo je razočaravajuće, kaže i dodaje kako smatra da je jedini "brend" koji je Hrvatska iskoristila nogomet, te je dao primjer iz svoje šire obitelji kako bi trebao izgledati zdravstveni turizam.

- Otišli su u Tursku presađivati kosu – tamo su dobili čekanje na aerodromu, četiri dana hotela s 4-5 zvjezdica i razgledavanje grada. A kad sam vidio slike iz bolnice – doslovno ne znate je li to hotel ili nije, kaže Miloloža i dodaje kako je apsurdno što toga nema u Hrvatskoj.

- Postojala je neka inicijativa u Daruvaru, međutim da bi krenuli kod nas treba vam more papirologije i administracije koju često puta ljudi ne razumiju, kaže Miloloža i ističe kako nisu samo dentalni i estetski turizam ono što je Hrvatskoj potrebno – kardiovaskularni turizam jedan je od najjačih na svijetu, a gotovo 30 posto oboljelih Engleza odlazi u Poljsku u kojoj se izgradila potrebna infrastruktura.

Ambiciozan projekt u Orahovici

Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku krenuo je u ambiciozan projekt u Orahovici.

- Mi smo nastali 2017. godine podjelom dva fakulteta - primijetili smo kako se u svijetu događa nešto što nema u Hrvatskoj, te smo uzeli smo par svjetskih programa i napravili dislokacijske centre po Hrvatskoj, počevši od Orahovice, preko Čakovca, Pregrade, Svete Nedjelje, Gradiške, Slavonskog Broda i Osijeka, objašnjava Miloloža kako su napravili nastavne baze po Hrvatskoj.

- Prepoznali smo jednu ideju koja bi mogla donijeti pozitivan rezultat. Zatražili smo zgrade u Osijeku i Orahovici i država nam je dala dvije zgrade u kojima smo prvo napravili fizioterapeutski centar poučeni poznanstvima kroz sportske klubove, kojima je bio potreban rekreativan turizam. Upisali smo naš kadar, studente iz cijele Hrvatske i doveli najbolji medicinski kadar koji postoji. Jednu zgradu ćemo financirati iz programa za Slavoniju, iz europskih fondova, i tu ćemo napraviti kardiovaskularni centar i stomatološko-dentalni centar, gdje ćemo i školovati studente, objašnjava Miloloža i dodaje kako će uz to napraviti i jedan hotel koji će biti na razini pete kategorije, a ukupna investicija, bez hotela, je oko 100 milijuna kuna.

Privatno zdravstvo


Veliki problem u Hrvatskoj je i prihvaćanje privatnog zdravstva, konkretnije dentalne medicine, sektora u kojem radi oko 10 tisuća ljudi, rečeno je u emisiji. Primjerice, 5 puta je veća dobit te grane medicine od nekog brodogradilišta kojima se pridaje veća važnost za turizam.

- 500 milijuna kuna je ostvarila dentalna medicina, kad bi se tome još dodao primjer očnog turizma – zamislite, engleskom ministarstvu zdravstva se isplati slati svoje osiguranike u Hrvatsku, a to nama prolazi ispod niše, kaže Miloloža. Poražavajuća je i činjenica kako Hrvatska ima samo 15 posto prihoda od onoga što ostvari Mađarska.

Ulaganja

Po procjeni stručnjaka, kada bi Hrvatska uložila 50 milijuna kuna za digitalnu komunikaciju, subvenciju zračnog prometa i regulaciju zračnih linija, na uloženih 10 lipa vratilo bi nam se 20.

- Država mora uložiti u destinacije, Hrvatska ima obalu i Slavoniju, država mora subvencionirati kako bi se turizam razvio u pravom smislu, kaže Miloloža koji smatra kako je veliki problem i činjenica da nisu svi segmenti povezani – konkretno medicinski turizam i Hrvatska turistička zajednica, ali i neki drugi.

- Kada krenete iz Slavonije u bilo kojem pravcu, vidjet ćete puno malih vinogradara i hotela, ali nitko to da objedini na jedno mjesto i kaže 'da, ovo je naša ponuda', kaže.

- Mi smo napravili jedan klaster, pokušali smo povezati razna iskustva, i do kraja ove godine ćemo otvoriti objekt, a plan nam je dogodine otvoriti i novi, drugi objekt. Vrhunski nas je tu popratila lokalna zajednica, ušli smo u projekt Slavonije i Europske unije, a očekujem da ćemo ući i u projekt koji će se financirati i kroz SAFU – samo treba malo ideje, zaključuje Miloloža.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!