Piletić i oporba u raspravi o povećanju mirovina

Hrvatski sabor danas raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojim se nastoji osigurati transparentno izvještavanje o svim troškovima i naknadama fondova ključnih za zaštitu korisnika.

Zastupnici raspravljaju i o prijedlogu kandidata za izbor pravobranitelja za djecu, a za tu je dužnost saborski Odbor za obitelj, mlade i sport utvrdio listu od osam kandidata na kojoj su: Tatjana Holjevac, Marina Katinić Pleić, Tatjana Katkić Stanić, Marina Matković, Helenca Pirnat Dragičević, Alma-Marija Rovis Brandić, Vanja Slijepčević Saftić i Edita Štok.

Raspravljaju i o prijedlogu kandidata za predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora predložio je četiri kandidata: Tonija Domazeta, Svetislava Drakulića, Ines Pavlačić i Sanju Ružman.

Prije toga, na dnevnom redu je prijedlog Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) dopunjen radi osiguravanja transparentnog i sustavnog izvještavanja o svim troškovima i naknadama DMF-ova, ključnog za zaštitu interesa članova i korisnika.

Hrvatska se time usklađuje s Direktivom Europskog parlamenta iz 2023. Rok za njezino preuzimanje je 10. siječnja 2026., s tim da se odredbe koje se prenose u sadašnji zakon primjenjuju od 10. siječnja 2030.

S europskom direktivom također se usklađuju izmjene i dopune Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Njima se dopušta distribucija različitih mirovinskih programa, uključujući i one kod kojih se iznos mirovine povećava na način i dinamikom koja se ugovara između Društva i korisnika mirovine u ugovoru o mirovini.

Prijedlogom zakona propisuje se obveza mirovinskih društava, kada objavljuju određene informacije, da ih dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kako bi bile dostupne na Europskoj pristupnoj točki za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama - ESAP-u.

Uključivanje propisa u bazu ESAP predviđeno je u tri faze. Prva faza će početi u srpnju 2026., druga u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.

Piletić i oporba u raspravi oko povećanja mirovina

Nakon jučerašnje burne rasprave o paketu zakona iz resora ministra graditeljstva Branka Bačića, u Hrvatskom saboru ipak je nešto mirnija rasprava o izmjenama paketa zakona iz resora ministra zaduženog za mirovine. Marin Piletić predstavlja izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te o mirovinskim osiguravajućim društvima. Iako je u pozadini usklađivanje s europskim direktivama, sam spomen mirovina vladajućima i oporbi idealan je povod za nadmudrivanje tko je umirovljenicima više dao, a tko uzeo.

- Vidimo da i Vlade periodički intervenira, malo češće u PR-u, moram priznati. Jesu li sve te potrebe za popravcima, intervencijama Vlade, koje vidimo da postoje, zapravo dokaz da s ovakvim mirovinskim konstruktom nije baš sve u najboljem redu?, pitao se Mišo Krstičević iz Kluba zastupnika SDP-a.

- Kada Vlada ne intervenira u mirovinski sustav, onda kroz tržište, povećanja cijena i prosječne plaće u mandatu povećate mirovine za tri posto. Kada Vlada intervenira, onda imate povećanje mirovina, gospodine Krstičeviću, od 93 posto, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Rekli ste da ovaj zakon povećava transparentnost i pravnu sigurnost. Ako građanin ne može izravno usporediti troškove, rizike i očekivane prinose, kako onda govorimo o transparentnosti?, pitao je Damir Barbir iz Kluba zastupnika Centra i NPS-a.

- U zakonu jasno stoji da će naša centralna točka biti HANFA, ustanova koja već sada nadzire financijsko tržište, naveo je Piletić.

Piletić: Želja nam je unaprijediti treći mirovinski stup

Vlada planira sljedećim izmjenama u mirovinskom sustavu osnažiti sustav individualne kapitalizirane štednje, odnosno treći mirovinski stup, najavio je resorni ministar Marin Piletić dok oporba ističe da su za financijsku sigurnost u starosti potrebna kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta.

- Od 1. siječnja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preuzima isplatu i kontrolu državnih poticajnih sredstava upravo za treći mirovinski stup. Tako želimo unaprijediti sustav individualne kapitalizirane štednje i jedna od sljedećih izmjena ići će u tom smjeru, rekao je Piletić u Hrvatskom saboru.

Zastupnici raspravljaju o izmjenama i dopunama dvaju zakona, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

- Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima dodatno se propisuje obveza mirovinskom društvu da jednom godišnje izvještava Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o troškovima i naknadama dobrovoljnih mirovinskih fondova, dodao je.

Piletić: Osigurati transparentno i sustavno izvještavanje o troškovima mirovinskih društava

Piletić je ustvrdio da će se tako osigurati transparentno i sustavno izvještavanje o troškovima mirovinskih društava koji su ključni za zaštitu interesa članova i korisnika.

Također, zakonskim izmjenama Hrvatska se usklađuje s europskim direktivama o pružanju centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima.

- Jednostavan pristup pouzdanim podacima svakako je važno za poslovanje svih dionika, posebno za ulagače kako bi donosili dobre, informirane i društveno odgovorne odluke o ulaganjima, naglasio je Piletić.

SDP podržava izmjene: Ako naša djeca budu radila kvalitetne poslove, nama će biti dobro

Iz Kluba SDP-a najavili su da će podržati predložene izmjene zakona.

No, zastupnik Mišo Krstičević istaknuo je da je snažna ekonomija jedini način koji će osigurati financijsku sigurnost u starosti.

- Ako naša djeca i unuci budu radili kvalitetne poslove i dobro zarađivali, i nama će biti dobro. Danas se većina ekonomista slaže da je novac koji dajemo obveznim mirovinskim fondovima puno bolje uložiti u izgradnju održive, proizvodne infrastrukture, u tvornice na primjer, poručio je.

- Drugi je prijedlog ukidanje obveznih uplata u drugi mirovinski stup, dodao je Krstičević.

- Dobrovoljni mirovinski fondovi bili bi dobro mjesto za prebaciti taj novac, pa neka ljudi s tim novcima uistinu rade što je njihova dobra volja. To bi bio dobar put za izlazak iz ropstva financijske oligarhije, rekao je SDP-ov zastupnik.

Ledenko (Most): Za veće mirovine u budućnosti ključno gospodarstvo

Zastupnik Mosta Ivica Ledenko složio se da je za veće mirovine u budućnosti ključno gospodarstvo.

- Struktura našeg BDP-a pokazuje da 60 posto čine usluge. A mi kroz te usluge prodajemo tuđe proizvode tuđih ekonomija. Ubrizgali smo u zadnjih deset godina preko osam milijardi eura u poljoprivredne poticaje, ali poljoprivreda tone. Industrijska proizvodnja tavori na oko 20 posto, naglasio je.

Starenje stanovništva, iseljavanje radno aktivnih ljudi i nizak natalitet stvaraju pritisak na prvi mirovinski stup, napomenuo je zastupnik Mosta, a samo 26 posto zaposlenih pronašlo je svoje mjesto trećem mirovinskom stupu.

Damir Bakić iz kluba Možemo osvrnuo se na Zakon o osiguravajućim mirovinskim društvima, prema kojemu će umirovljenik moći s osiguravajućim društvom ugovoriti neki drugi način usklađivanja mirovina, različit od usklađivanja po stopi promjene cijena.

- To može stvoriti još veću zbrku i nesnalaženje kod osiguranika. Velika većina njih neće moći adekvatno usporediti stvarnu vrijednost mirovina, dakle mirovine koja se usklađuje po stopi promjene cijena, mirovine koja su uopće ne usklađuje i mirovine koja se usklađuje nekako drugačije, rekao je Bakić.

Burić (HDZ): Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi funkcioniraju vrlo dobro

Zastupnica HDZ-a Majda Burić ocijenila je da i obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi funkcioniraju vrlo dobro.

- Trenutačno gotovo duplo više korisnika bira kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, što je jasan pokazatelj da je nedavna reforma sustava kapitalizirane štednje točno pogođena i prilagođena, rekla je.

U proračunu za iduću godinu, svaki četvrti euro predviđen je za mirovine i njihovo povećanje, što je dokaz jačanja socijalne države, poručila je Burić.