Salmoneloza je ugroza za zdravlje, ali i za peradare - kako joj stati na kraj?

08.06.2026.

07:00

Autor: Sanja Kos-Bojanić/M.R./Plodovi zemlje/HRT

Salmoneloza je ugroza za zdravlje, ali i za peradare - kako joj stati na kraj?

Salmoneloza je među najčešćim zoonozama u Europi i nanosi golemu štetu, ne samo po zdravlje ljudi, nego i u peradarskoj i prehrambenoj industriji. U Europi je sve prisutnija, a naročito posljednjih pet godina. Sve veći je problem i u domaćem peradarstvu. Treba je prevenirati, a to se jedino može pridržavanjem higijenskih standarda na farmama. Kako - govorilo se i na Peradarskim danima u Poreču.

Na ovoj je farmi oko 9 tisuća kokica. Igor Poropat brine se za njihovo zdravlje. Redovito provodi sve mjere protiv salmoneloze, od dezinfekcije, do uzorkovanja jaja i kokošjeg feciza, odnosnog izmeta.

- Lokalna veterinarska stanica dolazi kod nas svaka dva mjeseca, znači svakih 8 tjedana i oni uzimaju feces peradi koji šalju na analizu. To se radi 6 puta godišnje. Jaja šaljemo dva puta godišnje jer ako se ne daj Bože nešto dogodi prije će se nešto vidjeti u fecesu peradi, tako da se feces peradi češće uzima, objasnio je Igor Poropat, peradar iz Poreča.

Iznimno je važno da se proizvođači pridržavaju svih propisanih mjera. Među ključnima je cijepljenje peradi. Zdravko Demerac na godinu proda od 500.000 do 700.000 jaja. Sa salmonelom nije imao problema.

- Cijelo vrijeme se borimo, imali smo sreće, ali prevenciji posvećujemo najviše pažnje. Redovito kontroliramo sve, veterinarske, zdravstvene, sanitarno-higijenske. Za sada je sve bilo u redu, ispričao je Zdravko Demerac, peradar iz Bjelovara.

Prisutnost se potvrđuje laboratorijskim nalazima


Salmoneloza na farmu može ući na brojne načine: putem hrane, vode, mogu je donijeti posjetitelji ili druge životinje. Kada se pojavi u jatima veliki je problem jer može dovesti do bolesti i uginuća peradi.

- Ima salmonele koja neće uzrokovati vidljivu bolest, ali veliki je problem što mogu ući u jaja, ako govorimo o kokošima koja nesu konzumna jaja, a kroz ta jaja koja izgledaju potpuno isto kao bilo koja zdrava, dođi do krajnjeg potrošača što su zapravo ljudi. Ako se pojede takvo jaje koje nije dovoljno termički obrađeno može doći do razvitka bolesti kod ljudi, objasnila je prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić sa Zavoda za bolesti peradi s klinikom na Veterinarskom fakultetu Zagreb.

Prisutnost salmonele potvrđuje se laboratorijskim nalazima. Jedan od laboratorija koji radi te analize je onaj pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Tijekom 2024. i 2025. godine na prisutnost bakterija roda Salmonella pretražili su uzorke iz ukupno 5900 jata različitih kategorija peradi. U čak 277 slučajeva utvrđena je salmonela.

- Mi smo tijekom 2024 i 2025. pregledali 5900 uzoraka od kojih su 44 uzorka bili zaraženi salmonelozom, ciljanim sojom salmonele koji su opasni za ljudsko zdravlje, što iznosi nekih 0,75 posto, istaknuo je Luka Jurinović, voditelj Laboratorija za bakteriologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.

Propisana mjera je ubijanje svih kokoši


Kada se ona potvrdi u jatu primjenjuju se propisane mjere.

- Nažalost, ako se radi o salmoneli koja je opasna za zdravlje ljudi doći će do neškodljivog uklanjanja što zapravo znači ubijanje svih životinja na toj farmi. Nema preživljavanja nažalost. Vi ne možete znati od stotina tisuća kokoši na jednoj farmi koja od njih nese jaja u kojima je salmoneloza. Tako da bi spriječili prijenos takvih jaja do krajnjeg potrošačam nažalost se životinje moraju biti ubijene, tvrdi Horvatek Tomić.

- Kad govorimo o jajima razlika je između 2024. i 2025. u tome što smo u 12.920 komada pretraženih jaja zapravo samo u 0.1 posto odnosno u jednom uzorku ustanovili prisutnost salmoneloze. Naravno, ta jaja su povučena do posljednjeg sukladnog nalaza, rekla je dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta.

Sukladno europskom zakonodavstvu kontrole su svakodnevne.

- Hrvatski veterinarski institut sudjeluje u tim programima već od 2010. godine, znači i prije ulaska u Europsku uniju. Kontrole sa državnim inspektoratom provodimo na dnevnoj razini i to na razini cijele Republike Hrvatske. U kontroli osim nas kao veterinara u primarnoj proizvodnji, ali isto tako u klaonicama, mesnicama i na tržnicama sudjeluje i sanitarna inspekcija i definitivno možemo reći da smo sigurni, poručila je Humski.

Na svaki se pozitivni nalaz odmah reagira, a zaraženo meso ili jaja, promptno povlače sa tržišta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora