Savić: Reforme i stabilne financije ključne za viši kreditni rejting

Agencija Moody’s potvrdila je Hrvatskoj kreditni rejting A3 uz stabilne izglede. Među glavnim prednostima hrvatskog gospodarstva ističe snažne institucije, stabilne javne financije i gospodarski rast, ali upozorava na povećanje javnog duga i proračunskih rashoda te veliku ovisnost gospodarstva o turizmu. O kreditnom rejtingu Hrvatske i ocjeni agencije Moody’s u minutama središnjeg Dnevnika govorio je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade.

Govoreći o razlozima zbog kojih je Moody's zadržao hrvatski kreditni rejting na razini A3 sa stabilnim izgledima, Savić je izdvojio nekoliko ključnih čimbenika.

- Ova odluka posljedica je triju bitnih stvari. Prvo, naglašavaju da imamo učinkovite institucije, što je vidljivo kroz provedbu Plana oporavka i otpornosti. Drugo, imamo solidnu fiskalnu poziciju, odnosno smanjenje javnog duga i stabilne javne financije. Treće, imamo snažan gospodarski rast, rekao je Zvonimir Savić.

Posebno je istaknuo provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koji je Hrvatska dosad povukla znatan dio raspoloživih sredstava.

- Na raspolaganju nam je 10 milijardi eura, a Hrvatska je dosad provela sve potrebne reforme i investicije u okviru Plana oporavka i otpornosti. Iz Bruxellesa je dosad stiglo 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekujemo i preostali iznos jer je prije nekoliko dana poslan posljednji zahtjev za plaćanje u iznosu od 2,7 milijardi eura, kazao je Savić.

"Reforme ključne za viši rejting"

Naglasio je i da je posljednji zahtjev za isplatu dosad najveći koji je Hrvatska odjednom uputila prema europskom proračunu.

- Tih 2,7 milijardi eura najveći je zahtjev koji je Hrvatska dosad odjednom poslala za isplatu iz europskog proračuna i teško da će u dogledno vrijeme biti neki veći od toga, kazao je.

Uspoređujući današnju poziciju Hrvatske s razdobljem od prije desetak godina, Savić je istaknuo značajan napredak na ljestvici kreditnih rejtinga.

- Prije desetak godina Hrvatska je bila otprilike 80. država na svijetu po kvaliteti rejtinga prema Moody'su, a danas je među 40-ak najbolje ocijenjenih država svijeta. Od početka pandemije koronavirusa Hrvatska je, uz Cipar, jedina država koja je napredovala za čak pet stupnjeva, pojašnjava.

Govoreći o položaju Hrvatske unutar Europske unije, rekao je da niz članica ima isti ili niži kreditni rejting.

- Jedanaest država Europske unije ima isti ili niži kreditni rejting od Hrvatske. Na istoj su razini, primjerice, Španjolska, Portugal i Poljska, dok niži rejting imaju Italija, Grčka i Mađarska, rekao je Savić.

Za daljnji napredak kreditnog rejtinga, dodao je, Moody's posebno naglašava dva područja.

- Prvo je nastavak fiskalne discipline, odnosno održavanje proračunskog deficita ispod tri posto i daljnje smanjenje javnog duga. Drugo je nastavak provedbe reformi, za koje Moody's već sada navodi da su vidljive, ali očekuje njihov nastavak, apostrofirao je.

"Stabilne financije unatoč izazovima"

Unatoč usporavanju gospodarskog rasta, višoj inflaciji i rastu kamatnih stopa, Savić smatra da Hrvatska predstojeće razdoblje dočekuje sa stabilnim javnim financijama.

- Prije šest godina udio javnog duga u BDP-u bio je iznad 85 posto, a ove će godine pasti ispod 56 posto. Proračunski deficit održavamo ispod tri posto, a jučerašnjim rebalansom potvrđeno je da ćemo biti na razini od oko 2,9 posto. To potvrđuje i Moody's, naveo je.

Kad je riječ o gospodarskoj aktivnosti, istaknuo je da usporavanje ne znači i prekid pozitivnog trenda.

- Hrvatska već 21 tromjesečje zaredom bilježi rast BDP-a, a to ostvaruju još samo tri države Europske unije. Ove i iduće godine očekujemo rast otprilike dvostruko veći od prosjeka Europske unije, što znači da bi se Hrvatska trebala nastaviti približavati višoj razini razvijenosti, kazao je.

Na pitanje o inflaciji, Savić je podsjetio na mjere kojima Vlada pokušava ublažiti njezine posljedice za građane i gospodarstvo.

- Država je dosad donijela 11 paketa pomoći usmjerenih prema gospodarstvu i stanovništvu. Njihova je vrijednost veća od 9,3 milijarde, a interveniramo i kada je potrebno, primjerice kod cijena goriva. Da nema učinaka energetske krize i geopolitičkih događanja, naša bi inflacija bila ispod tri posto. To su vanjski čimbenici koje ne možemo u potpunosti kontrolirati, zaključio je.