Šimek: Tržište rada jača; deficiti u ključnim sektorima i dalje prisutni

Nezaposlenost u Hrvatskoj pala je na najnižu razinu do sada, a krajem travnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano oko 67 i pol tisuća nezaposlenih osoba. Istodobno, pojedini sektori sve se teže nose s kroničnim nedostatkom radne snage, što se posebno osjeti u turizmu i uslužnim djelatnostima. O stanju na tržištu rada, aktualnim trendovima te izazovima s kojima se susreću poslodavci i radnici detaljnije je bilo riječi u emisiji Studio 4.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u evidenciji je trenutačno oko 64.917 nezaposlenih osoba, dok je krajem travnja taj broj iznosio nešto više od 67 tisuća.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine riječ je o smanjenju od oko 8 tisuća osoba, odnosno približno 11 posto. Trend pada traje već nekoliko godina i povezuje se s gospodarskim rastom, jačanjem tržišta rada te porastom zaposlenosti i plaća, ali i sve izraženijim nedostatkom radne snage u pojedinim sektorima, navela je pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek.

- Smanjuje se broj nezaposlenih unazad nekoliko godina, što je posljedica gospodarskih aktivnosti. Mi unazad pet godina rastemo, razvijamo se, produktivnost nam raste, rastu plaće, pa nam raste sukladno tome i broj zaposlenih, pojašnjava Šimek.

Istodobno upozorava da se iza povoljnih brojki kriju i strukturni izazovi, ponajprije demografski trendovi i dugoročni pad radno sposobnog stanovništva, što sve više utječe na ravnotežu ponude i potražnje na tržištu rada.

Rast zaposlenosti i nedostatak radne snage

Nezaposlenost u Hrvatskoj bilježi pad gotovo u svim regijama, iako su razlike među županijama i dalje prisutne. Trend smanjenja nezaposlenosti vidi na nacionalnoj razini, ali da se dinamika razlikuje ovisno o gospodarskoj snazi pojedinih područja.

- Što se tiče stope nezaposlenosti, ona se smanjila gotovo u svim regijama. Nema županije koju nije dohvatila, međutim, razlike postoje. Imamo Istru, Zagreb, Zagrebačku županiju i Splitsko-dalmatinsku županiju koje imaju stopu nezaposlenosti manju. Međutim, s druge strane, Virovitičko-podravska županija nam ima veću stopu, ali mi se sjećamo i vremena kad je ta stopa bila izuzetno velika, navodi Šimek.

Dodaje i kako su promjene posebno vidljive kada se promatra dulje razdoblje, pri čemu su i ranije slabije razvijene regije ostvarile znatan napredak.

- Jedan lijepi primjer županije koji, ako pogledamo prije potresa, je imao 19 posto stopu nezaposlenosti, to je Sisačko-moslavačka, ona danas ima 6,8 posto. Dakle, vidimo da cijela Hrvatska je obuhvaćena s manjom stopom nezaposlenih osoba, da se to svuda, u svim županijama, osjeti, pojasnila je.

Govoreći o odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, Šimek ističe kako trenutačno postoji izražen nerazmjer između broja slobodnih radnih mjesta i broja nezaposlenih osoba.

- Trenutačno imamo nešto više od 20.000 slobodnih radnih mjesta. Ponuda i potražnja moraju pratiti jedna drugu, a već godinama vidimo da je potražnja kontinuirano puno veća od ponude, navela je.

Zbog toga se, kako kaže, tržište rada prilagođava na više načina - kroz uključivanje stranih radnika, ali i aktivaciju domaće radne snage.

- Ponuda radne snage pokazuje da prati koliko može. S jedne strane nadomještavamo se stranim radnicima, ali se aktivirao i dio građana koji ranije nije bio aktivan. Radimo na aktivaciji dugotrajno nezaposlenih, neaktivnih osoba koje nisu ni u sustavu obrazovanja ni zaposlene, istaknula je.

Pojašnjava Šimek kako se sve više uključuju i umirovljenici te studenti, što dodatno mijenja strukturu tržišta rada i doprinosi popunjavanju nedostatka radne snage.

Nedostatak radne snage najizraženiji u građevini i turizmu

Poslodavci u Hrvatskoj i dalje najteže pronalaze radnike u nizu ključnih sektora, pri čemu se manjak kadra godinama ponavlja. Riječ je o deficitarnim zanimanjima koja prate šire gospodarske trendove i povećanu potražnju u gotovo svim djelatnostima.

Najizraženiji manjak bilježi se u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, ali i u području zdravstva i socijalne skrbi, gdje je potražnja za radnicima stabilno visoka.

- Svakako je to građevina, ugostiteljstvo i turizam, ostale uslužne djelatnosti, zdravstvo i socijalna skrb. Pod socijalnu skrb, tu mislimo na domove, njegovatelje i druge zdravstvene djelatnike, pojašnjava Šimek.

Deficit se, dodaje, vidi u širokom rasponu zanimanja, od uslužnih djelatnosti do zdravstvenog i obrazovnog sektora, pri čemu nedostaje radnika i na srednjoškolskoj i na visokoobrazovnoj razini.

- Riječ je o konobarima, kuharima i drugim zanimanjima u ugostiteljstvu i trgovini, ali i o medicinskim sestrama i tehničarima u zdravstvu, kao i o nastavnicima STEM područja te odgojiteljima u predškolskom odgoju, ističe.

Heterogena struktura nezaposlenih u evidenciji

Šimek upozorava da se iza ukupnih brojki nezaposlenih krije heterogena struktura, u kojoj prevladavaju osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, ali i različite dobne skupine te razina zapošljivosti.

- Većina nezaposlenih ima srednjoškolsku razinu obrazovanja, zatim slijede osobe s osnovnom školom, a tek na trećem mjestu su visokoobrazovani, navodi.

Apostrofirala je kako se većina nezaposlenih relativno brzo zapošljava, dok dio osoba ostaje u sustavu dulje zbog otežanih okolnosti zapošljavanja.

- Oko 60 posto ljudi se vrlo brzo zaposli, unutar godine dana, kaže Šimek, uz napomenu da dio nezaposlenih zahtijeva dodatnu podršku i programe aktivacije kako bi se lakše uključili na tržište rada.

Strani radnici u Hrvatskoj dolaze ciljano i prema sporazumima

Na pitanje postoji li mogućnost da će u Hrvatskoj u budućnosti biti previše stranih radnika u odnosu na domaće, Šimek poručuje kako se takav scenarij ne očekuje.

Ističe da je Hrvatska od početka imala oprezan pristup otvaranju tržišta rada te da je cilj uvijek bio zaštititi domaću radnu snagu.

- U Hrvatskoj se to neće dogoditi, s obzirom na to da smo kao država zauzeli oprezniji stav. To se vidi kroz Zakon o strancima i institut Testa tržišta rada, gdje se daje prednost domaćim radnicima. Uvjeti koje poslodavac mora zadovoljiti da bi dobio stranog radnika također su oblik zaštite nacionalnog tržišta rada, pojašnjava.

Apostrofirala je kako se uvoz radne snage usmjerava i kontrolira kroz međunarodne sporazume i ciljana tržišta.

- Mi smo se kao država orijentirali na sklapanje sporazuma i memoranduma te ciljano idemo na određena tržišta. U ugostiteljstvu i turizmu, primjerice, oko 60 posto radnika i dalje dolazi iz Hrvatske, dok se ostatak najviše odnosi na zemlje regije, a potom i na Filipine, s kojima imamo potpisan sporazum, navodi.

Cjeloživotno učenje ključ za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada

Govoreći o odnosu obrazovanja i tržišta rada, Šimek upozorava da ih je u praksi teško u potpunosti uskladiti zbog brzih promjena na tržištu.

- Brzinom kojom se mijenja tržište rada gotovo je nemoguće da redovni obrazovni sustav u potpunosti prati sve potrebe. On daje širinu, ali je ključno da se kroz sustav vaučera i cjeloživotnog obrazovanja brzo odgovori na konkretne potrebe tržišta, ističe.

Naglašava i važnost cjeloživotnog učenja te prilagodbe novim zanimanjima koja se brzo razvijaju.

Govoreći o budućim potrebama tržišta rada, ističe kako će i dalje biti najveća potražnja u zdravstvu, biotehnologiji, tehničkim zanimanjima te u području obrazovanja i socijalnih usluga.

- Trebat će nam ljudi u zdravstvu, biotehnologiji, tehničkim usmjerenjima, ali i u obrazovanju te socijalnim uslugama. Izbor postoji i svatko može pronaći svoje mjesto na tržištu rada, objašnjava.

Mladi koji nisu sigurni u odabir karijere, dodaje, mogu se obratiti savjetodavnim službama.

- Neka se obrate CISOK centrima i karijernim savjetnicima. Mogu ispuniti digitalni upitnik, dobiti smjernice i zajedno sa savjetnikom provjeriti koje su im mogućnosti, zaključuje Šimek.