Novi Zakon o strancima: Više reda na tržištu rada

Hrvatska bez stranih radnika danas teško može održati tempo gospodarskog rasta, no istodobno raste rasprava o tome kako urediti njihov dolazak, zaštititi domaće tržište rada i osigurati integraciju onih koji u zemlju dolaze raditi. Upravo o tome, ali i o društvenoj klimi prema stranim radnicima nakon napada na turista s Filipina, raspravljalo se u emisiji Otvoreno.

Napad na turista s Filipina izolirani incident

Rasprava o novom Zakonu o strancima u emisiji Otvoreno otvorena je i pitanjem nedavnog napada na turista s Filipina, pri čemu je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin poručila da incident ne treba promatrati kao trend, ali da otvara važna društvena pitanja.

- Taj slučaj možemo gledati fenomenološki. To pitanje koje je možda i šire i otvara neka društvena i sociološka pitanja o tome u kojem smjeru mlađa generacija ne bi trebala ići, ali to je izolirani incident i treba ga tako promatrati. Ne bih rekla da je to trend, ali treba biti svjestan da nije dobro ići u smjeru porasta rasističkih i ksenofobičnih osjećaja prema državljanima trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku kako bi pošteno radili, rekla je.

Petrijevčanin: Više od 113 tisuća stranih radnika s važećim dozvolama

Naglasila je da Hrvatska bez stranih radnika ne može funkcionirati te da oni moraju imati zajamčenu zaštitu.

- Gotovo svi dolaze iz situacija koje nikome ne bismo poželjeli, oni samo žele bolji život i primjerenije uvjete, a njih mogu ostvariti kroz rad u Hrvatskoj. Mi ne možemo bez stranih radnika, to je činjenica. Potrebna je zdrava simbioza i suživot. Moramo pokazati da štitimo ustavom i zakonom zajamčena ljudska prava, rekla je.

Dodala je da bi odnos države, poslodavca i stranog radnika morao biti uravnotežen.

- Trokut država, strani radnik, poslodavac trebao bi biti zdrav, a svi koji su ovdje došli trebali bi se osjećati dobrodošlima, poručila je.

Govoreći o brojkama, Petrijevčanin je rekla da se u javnosti stvara iskrivljena slika o razmjerima dolaska stranih radnika.

- Od 1. siječnja do 10. svibnja imamo 113.677 državljana trećih zemalja koji su trenutačno u zemlji s važećim dozvolama za boravak i rad. Ako govorimo o trendovima, za 150 posto u odnosu na 2025. porastao je broj sezonskih radnika, što je omogućio upravo novi zakon. Smanjen je broj novih zapošljavanja državljana trećih zemalja za 37 posto. Taj trend pokazuje da je sustav uokviren i da nema potrebe za novim dolascima. Koristimo bazen postojećih radnika, rekla je.

Dodala je da se prednost i dalje daje domaćoj radnoj snazi.

- Prvenstvo se daje domaćem radniku, ali ako ih nema, posegnut će se za stranim, rekla je.

Navela je da najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Vidiš: Pokušava se stvoriti narativ o nekontroliranom, masovnom uvozu radne snage

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš rekao je da novi zakon uvodi više reda u sustav zapošljavanja stranih radnika.

- Nije smanjen broj radnika nego radnih dozvola. Uvedeno je puno više reda. Povećan je broj radnih dozvola koje se produljuju, njihov udio je 40 posto. Ako gledate period od 2016. do danas, to je 320 tisuća novih osiguranika, odnosno radnih mjesta. Danas smo pali na ispod 65 tisuća nezaposlenih i nije realno očekivati da se sva mjesta mogu popuniti domaćom radnom snagom, rekao je.

Naglasio je da strani radnici dolaze samo kada domaće radne snage nema dovoljno.

- Potražnja je velika, ali javnost mora znati da strani radnik dolazi samo ondje gdje ne možemo naći domaćeg, rekao je.

Govoreći o konkretnim izmjenama, naveo je obvezu učenja hrvatskog jezika, zdravstvene provjere te dulje trajanje dozvola u pojedinim sektorima.

- Stalno se pokušava stvoriti narativ o nekontroliranom, masovnom uvozu radne snage iz trećih država, što ne vidim da je samo po sebi nešto negativno. Činjenica je da pola radne snage dolazi iz Europe iz naših susjednih država, oni ne predstavljaju rizik i ugrozu za nas. Predstavljaju veliku korist za naše gospodarstvo i dugoročno - za mirovinski sustav.

- Učenje hrvatskog jezika, provjera zdravstvenog stanja, na čemu se i dosad radilo, povećava se udio domaće radne snage koji uvijek mora postojati. Dio o poznavanju jezika privukao je veliku pažnju. Na tome smo radili dugo i pripremili da se financira iz europskih fondova kako to ne bi bilo preveliko opterećenje poslodavcima, rekao je.

Dodao je da će se i za turističke djelatnike moći izdavati radne dozvole do tri godine.

Weber: Svi smo jednako sretni i nesretni zakonom

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poručila je da je potreba za stranom radnom snagom realnost hrvatskog gospodarstva te da se s tom činjenicom treba suočiti.

- Mi smo i prvi Zakon o strancima pisali zajedno s kolegama iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada i sindikata. Zakon je sporazum između svih socijalnih partnera. Svi smo jednako sretni i nesretni. Imamo gospodarstvo koje snažno raste. Da nije bilo iseljavanja i negativne demografske situacije, mi bismo svejedno imali potrebu za radnom snagom. Imamo povijesno velik broj zaposlenih. Potreba za stranom radnom snagom je činjenica i s njom se moramo pomiriti, rekla je Weber.

Istaknula je da su domaći radnici i dalje apsolutni prioritet, ali i da novi zakon treba pomoći u smanjenju administrativnog opterećenja i fluktuacije radne snage.

- S Hrvatskim zavodom za zapošljavanje smo u kontinuiranoj komunikaciji, sve u želji da maksimalno angažiramo domaće radnike. Oni su apsolutni prioritet. U krajnjoj liniji, tema je i zaštita na radu, tu je jednostavnije komunicirati s domaćim radnikom, dok je kod stranih radnika prisutna jezična barijera. Učenje jezika će pomoći, ali cilj nam je i smanjiti fluktuaciju radnika. To smo uspjeli s novim zakonom. Svima je u interesu rasteretiti poslodavce, ali i MUP, da se ne bavimo bespotrebnom administracijom, rekla je.

Dodala je da je napredak ostvaren i u digitalizaciji sustava.

- Korak je napravljen i u smjeru digitalizacije kako bi cijeli proces izdavanja dozvola prošao bez bespotrebnog hodanja po institucijama naše zemlje, rekla je.

Kratohvil: Najveća potražnja za radnicima u građevinskom sektoru

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil upozorio je da mali obrtnici imaju dodatne izazove pri zapošljavanju stranih radnika jer nemaju administrativne kapacitete velikih tvrtki.

- Obrtnici su mali, nemaju svoju kadrovsku službu koja rješava probleme poput velikih tvrtki. Često to rade sami, na preporuku kolega ili se obrate agenciji. To im oduzima energiju i vrijeme. Opravdan je revolt kod pojedinaca kad predaju zahtjev i kada je za njih potrebno puno više od 15 dana, koliko je predviđeno zakonom, rekao je Kratohvil.

Dodao je da je najveća potreba za radnicima u građevinarstvu, ugostiteljstvu i proizvodnji.

- Obrtnici traže najviše radnika u građevinskom sektoru i ugostiteljstvu. Velik je broj mjesta u proizvodnim linijama. To su sektori koji najviše vape za radnom snagom. Što se tiče građevinskog sektora, tu je najveća potražnja, rekao je.

Poručio je da bi se s vremenom, nakon prilagodbe i edukacije, proces mogao dodatno pojednostavniti.

- Nakon perioda edukacije, proces rada bit će olakšan, kao i komunikacija. Danas u obrtništvu bez stranih radnika ovakav gospodarski rast ne bismo bilježili. Ti ljudi su došli u Hrvatsku raditi i zaraditi za svoju obitelj. Moramo ih prihvatiti jer bismo danas bez njih bili u nezavidnoj situaciji, zaključio je.