Sindikalistica Vukšić: Minimalac bi do 2028. trebao biti 1550 eura bruto

Nezadovoljstvo rastom minimalne plaće je opravdano, ustvrdili su sindikati, upozoravajući da je u razdoblju od od 2019. do 2024. dobit poslodavaca narasla za 112 posto, dok je minimalac povećan za 69 posto. Kolika bi minimalna plaća trebala biti do 2028. godine, odgovorili su gosti emisije "U mreži Prvog".

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada istaknuo je kako Vlada do kraja mandata - 2028. godine, planira povećati minimalnu plaću na 1250 eura bruto.

- Ove godine će rast biti 8,5 posto. Istaknuo bih da je pozicija Vlade RH vrlo jasna. Dobili smo povjerenje građana u kontekstu rasta dohotka i dosadašnjeg rasta plaća. Vrlo je jasno obećanje Vlade da se do kraja mandata nastoji postići minimalna plaća od 1250 eura bruto, rekao je.

- Ono što javnosti možda nije jasno je kako se dolazi do iznosa minimalne plaće pa se ostavlja dojam da je to paušalan postupak - što nije točno. Povjerenstvo je dugo zasjedalo prije same odluke i dalo je niz prijedloga. Tu su bili predstavnici akademske zajednice, poslodavaca i sindikata. Prijedlozi su se kretali između 2,89 posto do 16,49 posto povećanja. Kako vidite taj raspon, vidite da se vodilo računa o tome da rast bude podnošljiv poslodavcima, kazao je.

Kako je naglasio, prošle godine su korištene kompenzacijske mjere i već tada se vidjelo da interes za njih nije velik.

- Već sam skoro devet godina u ministarstvu i svake godine je narativ isti. Poslodavci dugi niz godina nisu za povećanje minimalca, a sindikati nikad nisu zadovoljni povećanjem. Treba se napraviti ravnoteža, a ako se neka tvrtka nađe u poteškoćama, Vlada će tu sigurno imati mjere, dodao je.

Ustvrdio je kako je Vlada stala u poslodavce za vrijeme covida i energetske krize.

"Minimalna bruto plaća trebala bit 2028. biti 1550 eura"

Predsjednica sindikata graditeljstva Jasenka Vukšić upozorila je kako za minimalnu plaću ili plaću od 20 do 30 eura veću od minimalne - radi čak 500 tisuća stanovnika.

- Naravno da nismo do kraja zadovoljni. Kada vidite kako ljudi žive i koliki je broj ljudi koji ima minimalnu plaću - njih 150 tisuća, a oni koji imaju 20-30 eura veću plaću - njih je 350 tisuća. Tražili smo 1130 eura, a ovih 1050 nam je preskromno. U svakom slučaju smatramo da bi do kraja 2028. godine minimalna bruto plaća trebala narasti na 1550 eura, kazala je.

Kada se gleda rast dobiti poslodavaca, upozorila je, on iznosi 112 posto od 2019. do 2024. - dok je neto plaća rasla 54 posto, a minimalna plaća 69 posto.

- Smatrali smo da ima prostora da povećanje bude bliže našem zahtjevu, ustvrdila je.

Produktivnost, dobit i kolektivni ugovori

Član Gospodarskog socijalnog vijeća Mirko Habijanec naglasio je kako država adekvatno ne regulira postupak kolektivnog pregovaranja.

- Mnogi poslodavci ne razumiju da je kolektivno pregovaranje temelj plaće, pogotovo oni manji. Dolazimo u sustav u kojem vi danas ne znate kakvu plaću jedan majstor ima. Takva država nema budućnost. To u Vladi znaju, ali administracija koja upravlja cijelim sustavom je ispod nivoa koji to treba kontrolirati i provesti, rekao je.

Ustvrdio je kako velik problem predstavlja neadekvatan školski sustav koji ne obrazuje ljude.

- Onda nam je teško ostvariti bolju produktivnost. U građevinarstvu bi nam Njemačka trebala biti ogledni primjer, kazao je.

Osvrnuo se i na tvrdnje poslodavaca da ne mogu pratiti rast minimalnih plaća.

- U građevinarstvu je dobit između šest i sedam posto. Međutim, točno je da neki poslodavci gledaju isključivo sebe, pogotovo oni iz drugih država. Oni ne vode brigu o radnim mjestima, socijalnom i školskom sustavu. Mi živimo ovdje, zakoni trebaju biti napravljeni za nas, a sve drugo je prolazno. Točno je da smo otvoreno tržište, ali s time se trebamo boriti, naglasio je.

Upozorio je kako iz Hrvatske izlazi dvije milijarde eura kroz sustav javne nabave.

- Gospodarstvenici iz trećih zemalja, koji nisu potpisnici sporazuma o javnoj nabavi i ne poštuju naše kolektivne ugovore, naravno da su na natječajima jeftiniji. Uzimaju naša radna mjesta. Uzimaju našim tvrtkama posao. Sve što se gradi u Hrvatskoj, naše tvrtke mogu napraviti, ali uz primjerene plaće i kontrolu. U Njemačkoj je nezamislivo da netko tko nije dio sustava kolektivnih ugovora može pristupiti javnoj nabavi, zaključio je.