Peršurić: Građane se mora pitati kakav otpad dolazi u Koromačno

Predsjednik IDS-a Loris Peršurić, gost emisije "Oporbeni zarez", govorio je o oštrom protivljenju IDS-a Vladinu planu za dovoz otpada iz Gospića u Koromačno, poručivši da se takvoj odluci mora jasno suprotstaviti.

- Mi smo odmah zauzeli jasan stav od samog početka. Još kad se to ustanovilo u Gospiću, odmah smo rekli da treba hitno riješiti taj problem u Gospiću. Drugo, treba hitno sankcionirati sve one koji su, nažalost, doveli do svega toga. I ono treće, koje nije tako manje bitno: mi u IDS-u već dugi niz godina, pa i ja osobno u Saboru, kad sam bio, govorio više puta da jednostavno taj sustav gospodarenja otpadom, taj zakon, tu strategiju koju smo donijeli prije dugi niz godina, jednostavno treba promijeniti, prilagoditi, izjavio je.

Kaže da su razlozi za uspostavu takvog sustava prije više godina možda bili opravdani, no da se s vremenom pokazalo kako sustav nije zaživio u punom smislu.

Ističe kako su centralni deponiji u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, Kaštijun i Marišćina, pokrenuti od početka, ali da se pritom nije uspio zatvoriti cijeli sustav gospodarenja otpadom. Dodaje da lokalna samouprava, stanovništvo ni predstavnici Istre nisu bili pravodobno obaviješteni o planu da dio otpada bude dopreman u Koromačno.

Zbog toga se IDS, kaže, usprotivio toj odluci te je na tematskoj sjednici Županijske skupštine zatražio od Vlade da je preispita i odustane od dovoza otpada.

O tome je li otpad u međuvremenu već počeo pristizati u Koromačno, kaže, trebalo bi se informirati u nadležnom ministarstvu.

- Generalno gledajući, problematiku otpada u Hrvatskoj, sustav gospodarenja otpadom - sigurno smo za riješiti cijeli taj problem, jer taj problem se sad, možda je Gospić pokazao taj nekakav nered u Hrvatskoj po pitanju otpada, i jednostavno, možda je došlo baš vrijeme da se pozabavimo svi s time, rekao je.

Govoreći o mogućnostima djelovanja nakon zaključka Istarske županije da se od Vlade zatraži odustajanje od spaljivanja otpada u cementari, Peršurić je istaknuo što IDS u ovom trenutku može poduzeti, imajući u vidu važeće dozvole koje cementara posjeduje.

- Cementara ima važeće dozvole, na temelju i sustava i zakona o gospodarenju otpadom. Naravno, nemamo nekakvih alata i manevra, ni mi u županiji ni u lokalnim samoupravama. Nismo protiv rješavanja otpada ili dovoženja otpada generalno, ali jednostavno, to nepovjerenje u cijeli sustav je došlo zbog toga, zbog te nedovoljne transparentnosti. Jednostavno, građane se mora pitati, pogotovo na toj mikrolokaciji, ali općenito u Istri, koje smeće, kakvo smeće dolazi, to jest otpad, u kolikim količinama. I naravno, ono što smo zatražili isto tako javno preko županijske skupštine, a i na kraju krajeva mi u IDS-u, da kontrole budu još i veće. Vjerujem da je sve po zakonu, vjerujem da je to tako, kazao je.

Pojačane kontrole i veća transparentnost

Navodi da IDS upravo traži provođenje pojačanih kontrola, koje bi trebale biti provedene ovih dana, kako bi građani imali uvid u vrstu i količinu otpada koji se doprema te mogli procijeniti njegove moguće učinke. Dodaje kako je sudjelovao na prosvjedu u Raši, gdje je, kaže, od građana čuo zahtjeve za kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka i drugih relevantnih parametara, uz javno dostupne rezultate mjerenja.

Vjeruje da će ti zahtjevi biti saslušani i uzeti u obzir.

- Kažem, nemamo nekakvih manevra, ali kad skoro jednoglasno u županijskoj skupštini se svi složimo da do toga treba doći, kad je jasna poruka poslana najprije od nas iz IDS-a, a onda i kroz županijsku skupštinu, ja vjerujem da se to jednostavno mora čuti. Mora doći do toga, rekao je.

Kaštijun kao primjer problema sustava gospodarenja otpadom

Govoreći o Kaštijunu, navodi da su Istra i Primorsko-goranska županija među prvima prilagodile sustav gospodarenja otpadom zakonskim odredbama.

Ističe da su gradovi i općine u Istri sanirali postojeća lokalna odlagališta, izgradili pretovarne stanice te uspostavili centralni sustav gospodarenja otpadom. Međutim, smatra da cjelokupni sustav, kao i nacionalna strategija gospodarenja otpadom, u konačnici nisu zaživjeli na način na koji je bilo predviđeno.

- Jedno je obraditi otpad, a drugo je ono što ostane, ona frakcija koja je koja je potencijalno moguća za energent u nekoj proizvodnji. To je prisutno svugdje u svijetu, svugdje u Europi. Vjerujem da to i može biti kao dio jednog šireg sustava gospodarenja otpadom. Kad te država jednom, možda je pregruba riječ, ali natjera sa zakonom da se prilagodiš, i onda se prilagodiš, a onda te pusti nekako, jer jednostavno sustav se cijeli nije zaokružio, jednostavno nije u redu, izjavio je.

"Ne pričamo o većini Hrvatske"

- Ne mislim sad da država mora sve napraviti, ali jednostavno, i država se tu treba aktivirati, jer pričamo puno o Koromačnu, pričamo o Kaštijunu, a ne pričamo o većini Hrvatske, gotovo svugdje u Hrvatskoj, gdje jednostavno te centralne deponije nisu nikad izgrađene. Jedan čovjek mi je neki dan rekao: "To je sve, kako je rekao, tempirana bomba", nije tempirana bomba, jer to je sve u nekoj fazi i riješeno u Istarskoj županiji i Primorsko-goranskoj, naveo je.

Rekao je da u dijelu Hrvatske projekti gospodarenja otpadom još nisu ni započeli, kao primjer navodeći najveće zagrebačko odlagalište, gdje se otpad, slikovito opisuje, i dalje odlaže u velike jame i prekriva zemljom.

Takav pristup, smatra, nije dugoročno održiv niti predstavlja stvarno gospodarenje otpadom te postavlja pitanje kakav okoliš takvim načinom ostavljamo budućim generacijama.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: