Vujčić: Etički kodeks za fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro

Na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je i potpredsjednik EK Dombrovskis, premijer Plenković uvodno je rekao kako je strateški projekt Vlade ulazak u Šengenski prostor i europodručje. Smatra da ćemo u Šengen ući iduće godine, a euro uvesti 1. siječnja 2023.

Na sjednici je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Uvodno se obratio predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Plenković: Vjerujem da ćemo biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.

Rekao je kako je strateški projekt Vlade ulazak u Šengenski prostor te ulazak u europodručje. Hrvatska je prihvatila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada sustavno i temeljito radimo na njezinoj provedbi.

- Vrlo smo precizni u pogledu rokova koje smo sami planirali te imamo izvrsnu suradnju i podršku od Europske komisije, rekao je Plenković.

Istaknuo je prednosti uvođenja eura.

- Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting, rekao je premijer.

Dodao je da će to imati i utjecaja na olakšanje hrvatskog izvoza i dolazak turista.

- Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od uvođenja eura do danas, može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijene. Plaće su rasle više i to znači da je životni standard nakon uvođenja eura porastao, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je rok za ispunjavanje svih obveza vezano uz uvođenje eura kraj ožujka 2022. godine te je uvjeren da ćemo sve ispuniti. Uvođenje eura Vlada planira za 1. siječnja 2023.

Premijer je govorio i o posljedicama potresa i pandemije COVID-a na gospodarstvo, lanjskom padu BDP-a te ovogodišnjem oporavku odnosno rastu BDP-a.

- To je dobar signal za naše pripreme za uvođenje eura, rekao je.

Zahvalio je potpredsjedniku EK na podršci Hrvatskoj te očekuje i daljnju podršku, a mi ćemo napraviti sve što treba.

- Hrvatska je već danas visoko eurizirana zemlja i mislim da ćemo biti u potpunosti spremni za uvođenje eura 1. siječnja 2023., rekao je Plenković.

Puna podrška Europske komisije Hrvatskoj

Dombrovskis je rekao kako EK pohvaljuje političku volju Vlade na putu u europodručje.

- Podržavamo vaš rad i želimo osigurati da se Hrvatska uspješno pridruži europodručju. Naši timovi rade uporno i intenzivno te vidimo da ste odgovorili na sve zadane kriterije. Sada je vrijeme za razmatranje praktičnih aspekata prelaska na euro. Gospodarstvo vam se dobro oporavlja i dobit će potporu putem plana za oporavak i otpornost. Hrvatska je najveća primateljica sredstava EU-a, 11,6% BDP-a je u nepovratnim sredstvima dodijeljeno Hrvatskoj, naglasio je.

Istaknuo je punu podršku Europske komisije onome što Hrvatska radi.

Retrospektiva i buduće radnje za uvođenje eura

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić zatim je govorio o retrospektivi onoga što je dosad napravilo Nacionalno vijeće za euro. Potom je održao i prezentaciju što je još ispred nas kako bi se uveo euro.

Izdvojio je povezanost uvođenja eura i kreditnog rejtinga, izdvajajući pritom i agenciju Fitch, koja implicira da bi ulazak u eurozonu mogao utjecati na dizanje rejtinga za dvije stepenice.

Ministar financija je podsjetio da je koronakriza prošle godine utjecala i na znatno povećanje proračunskog deficita pa je 2020. deficit opće države iznosio 7,4 % BDP-a, a procjenjuje se da će on ove godine biti upola manji i iznositi 3,8%. Zadnje procjene za 2022. su proračunski deficit od 2,6% BDP-a, godinu poslije 1,9 %, a 2024. godine 1,5% BDP-a.

Kao posljedica rasta proračunskog deficita prošle je godine rastao i javni dug i bio je nešto veći od 88% BDP-a. Procjene za iduću godinu govore o padu za oko dva postotna boda, na 86,6%, a u godinama koje slijede nastavila bi se dinamika pada i to za oko tri postotna boda, rekao je Marić, dodajući da se krajem 2024. očekuje udio javnog duga u BDP-u na 76,8%.

Najavio je i kako će u idućem razdoblju fokus biti na inflaciji, koja nije samo hrvatska specifičnost. 

Vujčić: Etički kodeks za fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je kako smo, otkad smo ušli u tečajni mehanizam prošle godine u srpnju, praktički jednom nogom u eurozoni.

- Tada smo ušli u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije banaka, tako da smo mi što se tiče velikog dijela posla HNB-a već u bankovnoj uniji ili u onome gdje su zemlje eurozone. Naše iskustvo je dobro, vrlo dobro smo se uklopili u taj sustav.

Podsjetio je kako je Europska središnja banka preuzela nadzor nad hrvatskim bankama u listopadu 2020.

- Mi radimo na daljnjim koracima za ulazak u eurozonu. Usvojili smo plan zamjene kune eurom. Imamo 6 koordinacijskih odbora koji se bave različitim tehničkim aspektima prelaska na euro. Sve te grupe su već debelo u procesu rada, rekao je Vujčić.

Dodao je kako je odabrano pet motiva za eurokovanice i trenutačno je u procesu natječaj za dizajn. Kovat će se testne kovanice kad se odabere dizajn. 

Vujčić je rekao kako je u završnoj fazi pripreme etički kodeks.

- On će se ponuditi poduzećima i uslugama da ga potpišu gdje će se obvezati na fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro, a imat ćemo i monitoring i koristit ćemo najbolja iskustva zemalja koje su dosad radile konverziju, istaknuo je guverner HNB-a.

- Uvjeren sam da će se sve aktivnosti napraviti u predviđenim rokovima i da ćemo biti tehnički spremni za uvođenje eura 1. siječnja 2023., naravno ovisno o odluci Vijeća Europe, rekao je završno.

Nakon sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis održali su konferenciju za medije.

Podsjetimo, u petak su Europska komisija i države članice europodručja s Hrvatskom potpisale Memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju praktični koraci koji će Hrvatskoj omogućiti da započne s proizvodnjom eurokovanica nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u europodručje.