Slatke brige državnih financija: Blagajna se puni bolje od očekivanja

U ovoj godini, kada je prvi put državni proračun iskazan u eurima, Vlada je planirala malo veće rashode od prihoda. Tako bi deficit državnog proračuna trebao iznositi 1,8 milijardi eura. No, u prva tri mjeseca, kako se sada čini, blagajna se mnogo bolje puni, a to bi se moglo i nastaviti zahvaljujući prihodima od novog poreza na takozvani ekstraprofit. Dobra je vijest i da se smanjuje javni dug, a zbog boljih pokazatelja Svjetska banka objavila je kako povećava projekcije rasta BDP-a za ovu godinu s 0,8% na 1,3%.

Nedavno uveden takozvani porez na ekstraprofit, čini se, dobro će se isplatiti državnoj blagajni. Prema procjenama, tvrtke će imati veću dobit od očekivane.

- Inflacija u 2022. godini je bila ubrzana, veća na strani prihoda, pa su prihodi bili veći, dok su poduzeća imali ugovorene faktore proizvodnje svojih dobara i usluga po starim predinflacijskim cijenama, objasnio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

- Dok je bilo prije dvije godine uglavnom se govorilo o gubicima koji su nastali s COVID-om 19, sad se u nekim kompanijama pojavio višak novca i sad bi država htjela doći do tog novca. To će opet odrediti daljnju sudbinu tih kompanija na dulji rok, smatra Davor Štern, naftni stručnjak.

- Financijski izvještaji se dovršavaju, a dodatni porez na ekstraprofit mogao bi zahvatiti 200-tinjak tvrtki.

Procjena iznosa dodatnog poreza na dobit:

● INA d.d. 611 milijuna kuna
● Brodogradilište Viktor Lenac 1,2 milijuna €
● Zagrebačka banka 12 milijuna kuna
● ERSTE 91 milijun kuna

izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2022. godinu

Ne samo one u energetskom sektoru nego i uspješne tvrtke iz industrijskog, prehrambenog i informatičkog sekora te banke.

- Banke će platiti taj porez na ekstraprofit, ali on nije u takvom iznosu da bi ni približno mogao utjecati na njihovu stabilnost, izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Ovaj dodatni porez europske države različito provode u praksi. U većini zemalja odnosi se samo na tvrtke u energetskom sektoru.

- Brojne zemlje imaju cijeli niz takvih tvrtki koje su u energetskom sektoru, mi nemamo. U tom smislu kod nas je taj porez obuhvatio brojne tvrtke koje nisu ostvarile ekstraprofite u tom segmentu tako da to s te strane nije bilo toliko dobro, istaknuo je  prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Stabilno i očekivano puni se državni proračun i ove godine. Trebat će novca za novi paket pomoći vrijedan 1,7 milijardi eura. Još 900 milijuna eura ići će HEP-u za dioničarski zajam te dokapitalizaciju.

- Mi ćemo ići vjerojatno već u svibnju, odnosno lipnju, u nekakav rebalans proračuna, gdje ćemo akomodirati sve ono što smo ovim zakonskim izmjenama i odlukama Vlade u međuvremenu donijeli. Ono što nas posebno veseli da je fiskalna politika i dalje uravnotežena, unatoč svim povećanjima prava, izjavio je ministar financija Marko Primorac 31. ožujka 2023.

Udio javnog duga u BDP-u lani se smanjio.

- Njegov je udio smanjen za 10%-tnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, dakle sa 78% na 68,4% i mi smo time u 2022. ispod razine koju smo imali 2019. godine, dakle prije pandemije, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Uz to, znatnom punjenju proračuna pridonosi i turistička sezona. Lani su prihodi od turizma dosegli 15 milijardi eura.

- Možemo reći da od početka godine imamo odlične rezultate: više od milijun dolazaka i 13% više noćenja. A kad pogledamo i same najave, istraživanje koje je rađeno, od 7. do 10. travnja očekujemo nešto preko 160.000 turista, odnosno 160.000 dolazaka i preko 550.000 noćenja, Samim time vidimo da je to nekih 8% više prema najavama nego što je to bilo prošle godine, navela je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Državnim proračunom u ovoj godini predviđeni su prihodi od gotovo 25 milijardi, a rashodi gotovo 27 milijardi eura.

Već u svibnju, pri rebalansu proračuna, bit će jasnije jesmo li se ipak približili proračunskom suficitu.