Sljedeći tjedan konačno odluka o ulasku Hrvatske u europodručje

10.07.2022.

08:55

Autor: Hina/HRT/V.G.

Hrvatska od 1. siječnja uvodi euro

Hrvatska od 1. siječnja uvodi euro

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

Sljedeći tjedan Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) usvojit će posljednja tri pravna akta o pridruživanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja 2023.


Vijeće će u utorak usvojiti odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručju dodati Hrvatska kao 20. članica. Treći pravni akt je uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. Na sastanku Ecofina zadnji put će sudjelovati ministar financija Zdravko Marić koji je prošli tjedan dao ostavku.

Time će Hrvatska ispuniti jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU-a. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u šengen.

Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.

U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke.

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

Uloga euroskupine važna

Pridruživanjem europodručju, Hrvatska narodna banka (HNB) ulazi u Eurosustav, koji čine ESB i nacionalne središnje banke onih država koje su prihvatile euro. Hrvatski ministar financija postaje dio euroskupine, koju čine ministri država članica europodručja. Iako je riječ o neformalnom tijelu, uloga euroskupine je vrlo važna. Glavna joj je zadaća osigurati dobru usklađenost ekonomskih politika među državama članicama europodručja te poticati uvjete za jači gospodarski rast. Euroskupina se sastaje jednom mjesečno, uoči svakog sastanka Ecofina.

ESB ima središnju ulogu u Eurosustavu, jedna je od službenih insitucija EU-a, sjedište mu je u Frankfurtu na Majni.

Glavno tijelo ESB-a je Upravno vijeće koje čine šestero članova Izvršnog odbora i guverneri nacionalnih središnjih banaka država europodručja, kojima će se od 1. siječnja pridružiti guverner HNB-a.

Upravno vijeće donosi smjernice i oblikuje monetarnu politiku europodručja, što uključuje donošenje odluka povezanih s monetarnim ciljevima, ključnim kamatnim stopama i osiguravanjem pričuva u Eurosustavu te utvrđivanje smjernica potrebnih za provedbu tih odluka

Upravno vijeće sastaje se dva puta mjesečno u zgradi ESB-a u Frankfurtu, a svakih šest tjedana ocjenjuje gospodarska i monetarna kretanja i donosi odluke o monetarnoj politici.

Sastanke Upravnog vijeća priprema Izvršni odbor ESB-a, koje ima 6 članova, a bira ih Europsko vijeće, to jest šefovi država ili vlada država članica EU-a. Predsjednica je izvršnog odbora trenutačno je Francuskinja Christine Lagarde, a potpredsjednik je Španjolac Luis de Guindos. Mandat članovima Izvršnog odbora traje osam godina i ne može se obnoviti. Članove predlažu države članice europodručje o kojima onda raspravljaju ministri financija europodručja. Predloženi kandidati moraju imati dovoljno stručnog iskustva u monetarnom ili bankarskom području. Kada se ministri financija dogovore o nekom kandidatu, upućuju službenu preporuku šefovima država ili vlada koji donose konačnu odluku. Prije konačne odluke Europski parlament i Upravno vijeće ESB-a daju mišljenje o kandidatu.

Sustav rotacije

Kod donošenja odluka u Upravnom vijeću primjenjuje se sustav rotacije u kojem se izmjenjuju guverneri nacionalnih središnjih banaka koji glasaju, što znači da ne glasaju svi guverneri na svakoj sjednici.

Rotacijski sustav je uveden kako bi Upravno vijeće moglo ispunjavati svoju ulogu usporedno s postupnim povećanjem broja država europodručja, a time i broja članova Upravnog vijeća. Prema Ugovorima Europske unije, sustav rotacije mora se uvesti kada broj guvernera pređe 18, što se dogodilo kada se Litva pridružila europodručju 1. siječnja 2015.

Guverneri pet najvećih država - Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Nizozemske - imaju zajedno četiri glasa, što znači da svaki od njih preskače svaku petu sjednicu. Ostali guverneri kojih će s ulaskom Hrvatske biti 15, dijele 11 glasova, što znači da hrvatski guverner od 15 sjednica neće glasati na četiri. Svih šest članova Izvršnog odbora imaju trajno glasačko pravo.

Guverner koji na nekoj sjednici ne sudjeluje u glasanju, može sudjelovati i raspravljati na sjednici Upravnog vijeća. Iako je predviđena mogućnost glasanja, Upravno vijeće nastoji sve odluke donijeti konsenzusom.

Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, što je jedna od od ključnih mjera za zaštitu potrošača i sprječavanje lova u mutnom da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.

U prva dva tjedna dvojni optjecaj kune i eura

Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1,1 milijarde komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.

U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.

Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.

Četiri mjeseca prije uvođenja eura, banke, Fina, Hrvatska pošta trebat će se opskrbiti novčanicama i kovanicama eura. Također će se i trgovine i ostala poduzeća morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.

Ranija opskrba novčanicama i kovanicama eura razlikuju se. Novčanica se posuđuju od Europske središnje banke dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj, budući da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljame, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.

 Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a onda na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!