15:39 / 09.05.2022.

Autor: Željko Kardum/Studio 4/IMS/HTV/HRT

Šošić: Rast kamatnih stopa u drugoj polovici godine

Vedran Šošić

Vedran Šošić

Foto: HRT / HTV

U petak je završio 10., sad već tradicionalni, susret guvernera središnjih banaka i bankara regije, odnosno zemalja bivše Jugoslavije – od Sjeverne Makedonije do Slovenije. Susreli su se u rovinjskom hotelu Lone i razgovarali o ekonomskim izgledima ove „regije“ – prije svega o inflaciji i monetarnoj politici, neizvjesnosti, te gospodarskom oporavku uslijed ukrajinskog sukoba i sankcija usmjerenih protiv Rusije. Glavna zvijezda konferencije bio je Klaus Regling, generalni direktor europskog stabilizacijskog mehanizma.

Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, rekao je u emisiji Studio 4 kako je ova godina privukla neuobičajenu pozornost medija.

-Čini se da su teme o kojima se razgovaralo puno izravnije vezane za osobne financije naših građana nego što su to one teme od prošlih godina. Različite zemlje regije prilično se slično nose s problemom inflacije. Sve one su mala, otvorena gospodarstva, financijski integrirana u euro području ili jako blisko integrirana s euro područjem. Svi imaju vrlo malo stupnjeva slobode i inflacijska kretanja su slična. U monetarnom smislu njihove su razlike velike, ali realno su razlike puno manje. Sve ove zemlje imaju relativno visok javni dug i nijedna nema gospodarske performanse, rekao je Šošić.

Put prema euru znači monetarnu stabilnost

Kad se govori o hrvatskoj monetarnoj stabilnosti, Šošić smatra kako činjenica da je Hrvatska u proceduri prema euru puno pomaže.

- HNB je na intervencije dosad potrošio ukupno deset onoga što je potrošio na početku COVID-a. Rekao bih da ta svijest o bliskom pristupanju euru djeluje stabilizacijski. Zašto je to loše? Zato što kada HNB prodaje eure iz opticaja povlači kune, i to automatski zateže uvjete financiranja dosta snažno, rekao je.

Europski stabilizacijski mehanizam u krajnjoj nuždi

Što se tiče europskog stabilizacijskog mehanizma, čiji je Regling generalni direktor, Šošić objašnjava kako je takav mehanizam kreditor u krajnjoj nuždi.

- Do sada je bio za države članice europodručja, a sada postaje kreditor i za jedinstveni sanacijski fond, kad se banke u euro području saniraju i potrebna im je financijska injekcija. Tu injekciju daje jedinstveni sanacijski fond – u slučaju da fond ne raspolaže s dovoljno sredstava, uz zemlje članice ima mogućnost posuđivanja od europskog stabilizacijskog mehanizma, odnosno njihovog fonda koji na raspolaganju ima 500 milijardi eura. Sredstva ovog fonda moći će, dodaje, koristiti i Hrvatska kada uđe u euro područje. Kroz jedno duže razdoblje ćemo polako uplaćivati sredstva u fond, naš kapital – tremo uplatiti negdje između 600 i 700 milijuna eura kroz jedno 10-12 godina, rekao je Šošić.

U drugoj polovici godine rast kamatnih stopa

Inflacija kakvu sad poznajemo uglavnom je troškovno uzrokovana energentima. Analitičari tvrde da tu monetarne mjere ne pomažu. Što u ovom slučaju mogu učiniti središnje banke?

- Kad imate takav troškovni inicijalni šok, uvijek je rizik da će se on postupno preliti u inflacijska očekivanja, da će reagirati plaće i da će se zakotrljati klasična financijska spirala. Središnje banke paze da se taj inicijalni šok ne prelije u financijsku spiralu banke koja je bazirana na očekivanjima. Osim toga, bojazni od vrlo niske inflacije kroz dugo vrijeme, kakve smo imali u zadnjih 15 godina, su prestale. Tako da je u svakom slučaju počela normalizacija monetarne politike. U drugoj polovici godini može se očekivati i postupno podizanje kamatnih stopa, zaključio je Šošić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!