Srbija: Inflaciju od 12,8 posto potaknule cijene hrane i energenata

Inflacija u Srbiji u srpnju je bila na razini od 12,8 posto, od čega je više od dvije trećine rasta posljedica utjecaja cijena hrane i energenata, priopćila je Narodna banka Srbije (NBS).

Uvoz energenata u Srbiju tijekom ove godine dosegnuo je vrijednost od 3,1 milijardu eura, što je, prema podacima NBS-a, za 2,1 milijardu eura više nego u prvoj polovici 2021. godine. Procjena NBS-a je da će inflacija biti na godišnjem vrhuncu najvjerojatnije potkraj rujna, nakon čega se očekuje pad, rekla je čelnica Nacionalne banke Srbije Jorgovanka Tabaković na predstavljanju kolovoškog Izvješća o inflaciji.

Na rast cijena u trećem tromjesečju će prije svega utjecati visoki troškovi proizvodnje zbog poskupljenja energenata, zatim visoke cijene poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, te znatan rast proizvođačkih cijena trgovinskih partnera Srbije iz zone eura, navedeno je u izvješću NBS-a.

Očekivanja nacionalne banke su, po riječima guvernerke Tabaković, da će se na postupno opadanje inflacije, posle njezine najviše točke procjenjene za kraj rujna, reflektirati zaoštravanje monetarnih uvjeta, slabljenje globalnih faktora koji utječu na cijene hrane i energenata, te mjere Vlade Srbije o ograničenju nekih cijena.

U Izvješću o inflaciji istaknuto je kako NBS očekuje i da će učešće deficita u bruto nacionalnom dohotku (BDP) porasti na 9,4 posto, ponajprije zbog rasta uvoza i cijene energenata.

Unatoč tomu, Srbija ne odustaje od optimističnih procjena rasta BDP-a.

- Očekujemo da će tromjesečne stope rasta BDP-a ostati pozitivne, pa nismo mijenjali projekciju rasta u 2022. od 3,5 do 4,5 posto, rekla je Tabaković.

Najniža korigirana projekcija rasta BDP za 2023. je za pola postotka manje nego u 2022. rekla je ona.

Tabaković je rekla da nacionalna banka i dalje očekuje da će ove godine u zemlju stići 3,3 milijarde eura neto izravnih stranih ulaganja (FDI), naglasivši da je do kraja srpnja priljev FDI premašio dvije milijarde eura.

Srbijanske devizne rezerve su potkraj srpnja iznosile 15 milijardi eura, što se ocjenjuje dovoljnom svotom za reagiranje u slučaju novih kriza, poput pandemije COVID-a i ruske invazije na Ukrajinu.