Javni dug Hrvatske porastao za 3,1 mlrd. eura, ali udio u BDP-u pao

Deficit konsolidirane opće države RH iznosio je u 2025. godini 2,83 milijarde eura, odnosno tri posto BDP-a, a konsolidirani dug 52,5 milijarde eura, tako da je njegov udjel u BDP-u bio 55,7 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Velik utjecaj na iznos deficita u 2025. imao je proračunski saldo državnog proračuna, koji je bio u minusu za 3,37 milijardi eura ili 3,6 posto BDP-a. U odnosu na prethodnu godinu, on je manji za 1,16 milijardi eura, navode iz DZS-a.

- Nakon deficita koji je prisutan i u 2024., u 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje, čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera, ističe DZS. 

Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023., 2024. i 2025. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023., 2024. i 2025., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

Kamatni rashodi lani 1,3 milijarde eura

 Iz DZS-a navode i da su u 2025. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u visini od 17,8 milijardi eura, što je porast od 8,1 posto u odnosu na 2024., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 7,29 milijardi eura ili 7,8 posto više. Istodobno, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2025. iznosili su 11,36 milijardi eura, što je za 15,4 posto više nego u 2024.

Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2025. iznosili su 64 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. U 2025. kamatni rashodi iznosili su 1,3 milijarde eura, što je za 2,6 posto manje nego u 2024.

Dug ispod 60 posto drugu godinu zaredom

Konsolidirani dug na kraju 2025. iznosio je 52,4 milijarde dolara, što čini 55,7 posto BDP-a, pa je tako ispod kriterija iz Maastrichta od 60 posto već drugu godinu zaredom. Konsolidirani dug je za 3,09 milijardi eura ili 6,3 posto veći u odnosu na stanje duga na kraju 2024., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv, kažu u DZS-u. No, dodaju i da je udjel tog duga u BDP-u niži za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2024. Konsolidirani dug na kraju 2024., naime, iznosio je 49,29 milijardi eura odnosno 56,5 posto BDP-a. 

DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Europski statistički ured: Hrvatska udjelom duga u BDP-u ispod prosjeka eurozone

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i u drugom tromjesečju znatno ispod prosjeka eurozone, dok je proračunski manjak osjetno premašio propisani "plafon", pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na polovini godine 88,8 posto, prema preliminarnim izračunima, i bio je veći za 0,4 postotna boda nego na kraju ožujka.

Na kraju drugog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP-u premašio je propisani "plafon" od 60 posto u 11 članica EU-a, pokazali su podaci.

Najveći je ponovno bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 40,8 posto. Blizu je i Italija gdje je bio veći za 39,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju drugog tromjesečja iznosio 54,73 mlrd. eura, što je odgovaralo 56,2 posto BDP-a. Na kraju ožujka njegov udio u BDP-u bio je iznosio 57,8 posto.

Najbliža je Hrvatskoj i na kraju drugog tromjesečja po udjelu javnog duga u BDP-u bila Rumunjska, gdje je iznosio 59,4 posto.

Najmanji udio javnog duga u BDP-u bilježila je na kraju lipnja Estonija, od 26,1 posto.