Struka traži zaštitu srdele; ribari negoduju

Na snagu je stupilo ograničenje ribolova plivaricama na sjevernom Jadranu, razlog - niski stokovi plave ribe. Za ribare to je novi udarac - nakon povećanja cijena goriva i ostalih troškova. Srdela je jedna od najvažnijih vrsta u hrvatskom ribarstvu o kojoj ne ovise samo ribari već i otkupljivači, prerađivači, trgovci i ugostitelji jer kad nema ulova, nema ni zarade.

Ograničenje bi trebalo značiti predah, ali godinama već ulovi nisu ni približno sigurni kao nekada.

- Kod srdele imamo jasan problem. Posebno je problematičan sjeverni Jadran koji je važno područje za hranjenje i za rast srdela. Zato ćemo morati ograničiti broj dana u ribolovu na najviše pet dana mjesečno u djelu zone A koje do tada nije bilo obuhvaćeno ovim prostornim ograničenjima i to da kraja godine, do početka zimskog lovostaja, rekao je David Vlajčić, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Godine 2014. ulovljeno je 72 tisuće tona, a trenutačno se lovi 33 tisuće tona. 

- Možete srdelu zaštititi tamo gdje je najviše ima, a moramo je zaštititi, kaže Damir Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva, HGK.

Istarski ribari - nezadovoljni. Iz HGK naglašavaju da je to jedina moguća odgovorna politika za spas ribarstva.

- Mnogi ljudi smatraju da će ova zabrana trajati do 15.10. Ova zabrana će biti jako dugotrajna, nama prijeti moratorij. Zadarska županija, Splitska županija, Šibenska županija je zatvoreno unutarnjeg mora preko 90 posto već 13 godina, Istarska županija dosad je bila zatvorena 3 milje, to nije niti 20 posto, riječki Kvarner je zatvoren nekih 17 posto, ističe Birkić.

Za kaljske ribare svaka nova zabrana predstavlja problem.

- Već imamo previše ograničenja i prostornih i vremenskih i ovo novo sigurno da nama ribarima ne ide u prilog. Ribarima je srdela u prosjeku 85 centi po kili. Značajno bi pomoglo kad bi cijena išla gore, kaže Krsto Ivoš, Ribarska zadruga Omega 3, Kali.

A manja ponuda u ribarnicama znači višu cijenu. 

- Teško bi mi bilo bez plave ribe, ali bi više voljela da se ona oporavi, kaže Slavica iz Pule.

- Ja ne bi samo na nju uveo lovostaj, ja bi na sve vrste uveo lovostaj, dodaje Ivica iz Pule.

Bez sitne plave ribe ta bi industrija bila na rubu opstanka pa se ribari nadaju da će ovakve zabrane imati učinka i da će njihove mreže u budućnosti - biti pune. 

A o toj temi se razgovaralo i u emisiji Studio 4. 

Alen Soldo, s Fakulteta znanosti o moru Sveučilišta u Splitu, gostujući u emisiji "Studio 4" rekao je kako se već dugo zalaže da se zaštiti mala riba.

- U današnje vrijeme kada je stanje s ribom veoma loše, uobičajene mjere kvota i lovostaja ne funkcioniraju. Osnovna je stvar da se zaštiti mala riba kako bi se ona pokušala mrijestiti i da se ta biomasa podigne, a jedini je način da se zabrani izlov male ribe koja se nikada nije izmrijestila, naglašava.

Dodaje da nije isto lovi li se 10 tisuća male ribe ili 10 tisuća tona odrasle ribe.

Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede rekao je kako Hrvatskoj prijeti, s obzirom na to da plan upravljanja Jadranom to dovodi, smanjenje količine male plave ribe. 

Imali smo smanjenje stoka od 10 posto, a, kako kaže, posljednje dvije godine je smanjenje 20 posto.

- Postoji mehanizam da ako padne stok ispod određene razine, moraju se provoditi interventne mjere. Može se staviti moratorij i smanjiti ribolov, rekao je.

Naglašava kako je trenutačno stanje takvo da bi se ribolov trebao smanjiti na 14 tisuća tona za cijeli Jadran za srdelu, što je, kako kaže, problematično i neprihvatljivo za nas, stoga što je nama 70-80 posto ulova male plave ribe srdela i cijela naša industrija bazira se na njoj posebno konzerviranoj.

- Važno nam je da što bolje upravljamo i da idemo u što bolji oporavak stoka, ali moramo i paziti da sačuvamo i našu industriju, istaknuo je.

Cijeli razgovor pogledajte u videu: