Zabrana gospodarskog ribolova do kraja ožujka, cilj zaštititi malu plavu ribu

Prije nekoliko dana resorno je ministarstvo donijelo Odluku o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom, takozvanom srdelarom, do kraja ožujka. Odluka se odnosi na mnoge dijelove Jadrana, od Istre do Brača i Hvara.

Zadarska peškarija. Sandru Miočić u šali nazivaju neformalnom glasnogovornicom.

- Jako loše, nema ljudi! Ribe ima, ali nema novaca, poručila je ova prodavačica u zadarskoj ribarnici.

Da čovjek zine od čuda. Čak ni srdela, hraniteljica i kraljica, ne ide, iako je svježa. No to, čini se, nije glavni problem.

Prije nekoliko dana resorno je ministarstvo zabranilo gospodarski ribolov mrežom plivaricom srdelarom na pet lokacija do kraja ožujka ove godine.

Što donose nove zone za lovostaj za izlov sitne plave ribe u našoj strani Jadrana? Je li to bolje za ribara ili za ribu? Je li to dugoročnije rješenje? Mišljenja su različita. Međutim, prevladava ono koje kaže da je to dugoročnije i bolje rješenje.

Barem što se naše najribarskije županije - one zadarske - tiče. A ribari doista trpe štetu. Broj predatora u Jadranu raste. Ekskluzivno donosimo snimku s pučine na kojoj se vidi kako dupini uništavaju mrežu i ulov.

Pašmanski ribar plivaričar, unatoč svemu, na problem pokušava gledati dugoročno i objektivno.

- Ja osobno mogu reći da se vidi pokazatelj da je to dobra mjera. Zašto je dobra mjera? Jer sada u tim područjima ima ribe u izobilju, objasnio je Karlo Magić, ribar s Pašmana. 

Ne budemo li štitili ribu koja se još ne može mrijestiti, ostat ćemo bez ribljeg fonda.

- Lovostaji koji su bili uvijek u isto vrijeme ne funkcioniraju. Zalažem se za adaptivni menadžment, znači da krenu lovostaji u onom trenutku kad se počne loviti mala riba. Zašto? Jer mi populaciji moramo dozvoliti da se izmrijesti, pojasnio je dr. sc. Alen Soldo, prof. ribarstva Odjela za studije mora na Sveučilištu u Splitu.

U suprotnom, neselektivan izlov donosi moratorij - potpunu zabranu izlova do čak dvije godine, kažu nam u ministarstvu. Ali to tek kao drastičnu mjeru ako stokovi padnu ispod granice oporavka. Što bi tek to bilo?

- Mi imamo plan za Jadran koji je na razini cijelog Jadrana, GFCM-ov plan - to je regionalna organizacija za upravljanje malom plavom ribom i uz te mjere moramo donositi i druge mjere koje nisu popularne. Međutim, s obzirom na stanje stocka prema znanstvenim pokazateljima, ove mjere su bile potrebne, istaknuo je Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dugoročni plan održivog ribarstva jedini je put. Sve ostalo zamagljuje budućnost ribara i ribe.

Ribar Kristijan Uhač za Dnevnik je rekao kako je praktički cijelo unutarnje more zatvoreno.

- Radi se samo u vanjskom gdje je bolja riba, ali predatori nam stvaraju probleme pa ne možemo do ulova, rekao je.

Kazao je kako ribari na određuju cijene.

- Mi nemamo trgovinu, imamo svoje definirane otkupe što se tiče izvoza i prerade, te su cijene ostale iste. Nama troškovi možda jesu nešto veći, ali mi ionako iskrcavamo u najbližoj luci, rekao je Uhač.

Komentirajući zabranu izlova rekao je kako se nešto moralo napraviti.

- Ne postoji čarobni štapić, pokušavamo iznaći rješenje, vidjet ćemo rezultate, zaključio je.

Trenutačno je na kvarnerskom području 15 plivarica, a nekada je toliko bilo samo u Gradu Krku.