Struka: Zlato ostaje sigurna luka u uvjetima globalne neizvjesnosti

Zbog geopolitičkih događaja u svijetu i sve veće financijske neizvjesnosti, središnje banke ubrzano povećavaju zalihe zlata, a taj trend sve češće slijede i građani. Stručnjaci koji su se okupili na četvrtoj konferenciji CROGOLD očekuju da će cijene zlata dugoročno rasti.

U doba globalnih neizvjesnosti zlato postaje važnije nego ikad prije.

- Jedan lider polako silazi sa svog trona, a to su Sjedinjene Američke Države, dok se drugi lider, odnosno šira skupina predvođena Kinom i BRICS-om, uspinje. U takvom okruženju, obilježenom ratovima i globalnim neizvjesnostima, traži se imovina u koju ljudi imaju najviše povjerenja. To su danas zlato i srebro, poručuje profesor Ivan Lovrinović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zlatnu luku za čuvanje vrijednosti svog novca prepoznali su i mali ulagači. S obzirom i na rast inflacije, dugoročno očekuju veće prinose od ulaganja.

- Prije samo deset godina promet investicijskim zlatom u Hrvatskoj iznosio je svega nekoliko milijuna eura. Tijekom 2024. dosegnuo je oko 350 milijuna eura, 2025. godine oko 700 milijuna eura, a ove godine očekuje se da će premašiti milijardu eura, pojašnjava vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata Saša Ivanović.

- U situacijama kada izdamo nove zlatnike, oni su najčešće rasprodani unutar 15 minuta, pola sata, a najkasnije u roku od sat vremena, navodi voditelj inovacija i razvoja Hrvatske kovnice novca Ivan Odrljin.

Zlato ostaje sigurna luka, ali traži se raznolik investicijski miks

Središnje banke već godinama gomilaju zalihe zlata, a najavljuju da će to činiti i u idućem razdoblju. Stoga struka ne očekuje veće rizike kad je riječ o cijeni zlata.

- Ponekad dolazi do oscilacija. Kada nastupe mirnija vremena, dolazi do stagnacije i djelomičnog pada cijene zlata. Međutim, gledano kratkoročno i dugoročno, trend rasta cijena i dalje je prisutan. Ne očekuju se politički ili značajniji financijski rizici koji bi doveli do nagle promjene ili većeg pada cijene zlata, objašnjava profesor Mladen Vedriš, Effectus veleučilište.

- Na cijenu zlata uvelike utječe i broj vjenčanja u Indiji, što mnoge možda iznenađuje, budući da je ondje običaj darivati zlato za vjenčanja. Osim toga, tijekom kriznih razdoblja raste interes institucionalnih investitora za zlatom. Američki dug pritom raste, a američke obveznice investitori više ne percipiraju kao potpuno sigurnu imovinu, što se vidi i kroz njihov investicijski rejting. Zbog toga se zlato ponovno vratilo u fokus ulagača, navodi ekonomska analitičarka i profesorica na ZŠEM-u Vedrana Pribičević.

Stručnjaci ističu da je zlato samo dio zdravog investicijskog miksa. Savjetuju da se imovina raspodijeli i na nekretnine, dio drži u gotovini i štednji, ali i da se investira na financijskim tržištima - ne samo radi štednje nego i stvaranja bogatstva.