Prijepori oko južne plinske interkonekcije BiH: Razgovarali Šušnjar i Lakić

Bosna i Hercegovina opskrbljuje se isključivo ruskim plinom. Projekt južne plinske interkonekcije koji bi povezao tu zemlju s Republikom Hrvatskom i smanjio ovisnost o ruskom plinu postao je predmet političkih prijepora u Bosni i Hercegovini. Hrvatski politički predstavnici traže da se osnuje novo javno poduzeće sa sjedištem u Mostaru koje bi provodilo taj strateški projekt. Istodobno, bošnjački političari i američki diplomati traže da posao vodi sarajevski BH gas.

Predviđeno je da trasa plinovoda prolazi kroz četiri županije u Bosni i Hercegovini gdje su Hrvati većinski narod. Stoga hrvatski političari ne žele da se tim projektom upravlja iz Sarajeva. 

- Kako definirati upravljanje tog projekta, realizaciju tog projekta, naravno tu ne želimo biti politički naivni, šaljemo vrlo jasnu poruku svima: strateški interes, strateški projekt treba realizirati na način da budu do kraja zaštićeni interesi hrvatskog naroda, istaknuo je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.

No, američki veleposlanik u BiH Michael Murphy od federalnog parlamenta traži da se što prije donese zakon o južnoj plinskoj interkonekciji bez dogovora s hrvatskim zastupnicima.

- Govorili smo o važnosti južne plinske interkonekcije za energetsku neovisnost BiH i o potrebi da zemlja brzo krene tim putem te da se nadiđu pojedinačni politički interesi kako bi BiH ostvarila energetsku neovisnost, kazao je američki izaslanik za Balkan Aleksandar Kasanof.

- Zapravo ne govorimo o tome da smo potpisali Sofijsku deklaraciju u kojoj nas obvezuje da do 2050. sasvim ukinemo zagađenje što znači da sasvim ukinemo i plin. I s druge strane plin se u BiH toliko malo troši, toliko je skup da je to nevjerojatno, navela je Rubina Čengić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Hrvati se protive da projekt Južne plinske interkonekcije vodi sarajevski BH gas, tvrtka koju potresaju korupcija i dugovi jednom mađarskom operatoru u iznosu od 21 milijun eura.

- Prije svega neprihvatljivo je da kompanija koja je visokokorumpirana vodi jednu takvu vrstu posla. S druge strane apsolutno je neprihvatljivo da se američki veleposlanik ponaša kao njegov ruski kolega, a ne neki zapadni diplomat i da metodama prisile, ucjena pa čak i prijetnji crnim listama dogovara jedan ovakav posao, smatra Zoran Krešić, novinar i politički analitičar iz Mostara.

Bez Hrvatske nema južne plinske interkonekcije, poručio je premijer Plenković. Hrvatska će izgraditi plinsku trasu dugu 70 kilometara do Imotskog i granice s BiH. 

Pozicija koju mi imamo je da u svakom slučaju struktura kompanije koja će biti na strani Bosne i Hercegovine bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivni narod i tu nema nikakve dileme a to znači i Federacije BiH i vjerujem da će se naći rješenje koje može i mora biti prihvatljivo svima, naglasio je 6. prosinca predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

- Ali isto tako da pošaljemo jasnu poruku da nitko nema pravo da sugerira na ovoj temi neka druga razmišljanja tipa da mi PRORUSKI promišljamo, da štitimo neke druge interese - ne! Isključivo zapadne interese - upravo želimo otvoriti drugi pravac dopreme kad je u pitanju plin, navodi Čović.

Hrvatski politički predstavnici u BiH drže kako bi sjedište tvrke koja bi upravljala plinovodom trebalo biti u Mostaru, po uzoru na eklektroprivrede i telekome čime bi se i na taj način zaštitio interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Šušnjar i Lakić o projektu Južne plinske interkonekcije

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar razgovarao je u Zagrebu s federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Bosne i Hercegovine (BiH) Vedranom Lakićem o važnosti energetske suradnje dviju zemalja, posebice o projektu Južne plinske interkonekcije.

Ministarstvo je na svojim internetskim stranicama objavilo kako je današnji sastanak bio prilika za razgovor o ključnim temama bilateralne suradnje, osobito u području energetske sigurnosti, trgovinskih odnosa i zajedničkih ulaganja.

- Smatram kako je ovaj sastanak prilika za razgovor o otvorenim pitanjima, koji doprinosi osnaživanju naše bilateralne suradnje i održavanju dobrih odnosa dvije prijateljske zemlje, izjavio je Šušnjar. 

Naglasio je važnost energetske suradnje između dviju zemalja, posebno istaknuvši strateški značaj projekta Južne plinske interkonekcije.

- Jonsko-jadranski plinovod (IAP) ključan je korak prema jačanju energetske sigurnosti i diversifikaciji opskrbe plinom u regiji, istaknuo je Šušnjar napominjući kako Hrvatska pruža snažnu podršku nastavku realizacije ovog projekta, prepoznajući njegovu ulogu u osiguravanju energetske stabilnosti BiH i doprinosu zajedničkim klimatskim ciljevima.

- Održani sastanak potvrda je nedvojbene opredijeljenosti Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske u kontekstu jačanja suradnje na području energetike, te dugogodišnje uspješne suradnje između operatora transportnih plinskih sustava na području Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, kompanija BH-Gas i Plinacro, kazao je Lakić. 

Šušnjar je izrazio želju za daljnjom suradnjom, a sastanak je ocijenio kao korak prema daljnjem jačanju suradnje, posebno u području energetike, trgovine i ulaganja, čime se otvara prostor za buduće zajedničke projekte i inicijative u interesu obje zemlje.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd - Imotski Posušje Tomislavgrad - Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe susjedne zemlje, budući da ona trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske. 

Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe, preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Hrvatske, te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Hrvatsku. 

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska - Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje-Zagvozd ukupne duljine 52 kilometra i dionicu ZagvozdImotski-granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 kilometra, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 kilometra. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd prostornih metara godišnje.