Šušnjar: Treba biti jasan u obrani interesa, a nekad nediplomatičan

Gost emisije 'Romano Bolković - 1 na 1' bio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Osvrnuo se na svoj netipični put kroz hrvatsku političku scenu te kako vidi trenutačno stanje u hrvatskom gospodarstvu, posebno pod utjecajem pritisaka i poremećaja uzrokovanih ratovima i energetskom krizom.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rođen je u Mostaru, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu, a potom se uputio u Zagreb, ispričao je.

- Završio sam pravni studij i otisnuo se put Zagreba kao i svaki drugi Hercegovac. Ocijenio sam da je za moj profesionalni razvoj i poduzetnički duh Zagreb sredina koja bi zadovoljila te potrebe, rekao je.

Profesionalnu karijeru gradio je u odvjetništvu, s naglaskom na gospodarsko pravo i rad s poduzetnicima. Od 2012. do 2024. djeluje kao partner u jednom odvjetničkom uredu u Zagrebu, a od 2020. i kao licencirani stečajni upravitelj.

- Isprobao sam malo i te vode s obzirom na to da sam imao iskustva kao odvjetnik u tim poslovima, pretežito se bavio trgovačkim pravom. U odvjetničkom društvu je bilo nas par pa smo pokrivali taj civilni dio i to je u određenom smislu nekakav profesionalni razvoj, kazao je.

Opisao se da dolazi iz ''jedne konzervativne, poduzetničke, tradicionalne obitelji iz Hercegovine'' te da je ''u tom duhu i odgojen''.

- Nastojim svakim danom to prenijeti u svijet u kojem živim i radim. Nastojim poštivati druge oko sebe i sve razlike koje su među nama. Mene su odgajali cijeli život da je čovjek čovjek, ispričao je.

Uključivanje u politiku i pozicija u Domovinskom pokretu

Šušnjar je jedan od osnivača Domovinskog pokreta, iako je opisao da se u politiku uključio ''prilično pasivno''.

- Mislim da sve od ovih ustrojbenih i normativnih akata koje smo napravili u Domovinskom pokretu su većim dijelom moja zasluga i ljudi koji tamo rade, rekao je.

Istaknuo je kako je unutar stranke bio ''više zainteresiran za međunarodnu dimenziju politike'', ali da je zbog unutarnjih dinamika u stranci eventualno od toga odustao, iako mu je trenutačni predsjednik stranke, Ivan Penava, to bio nudio.

Šušnjar je također rekao kako zbog dinamike u stranci nikad nije bio na listama za izbore, a kao pohvalu radu Penava mu je ponudio da preuzme ministarsku poziciju.

- Nisam bio ni na kakvim listama za izbore u sklopu nekakvog dogovora radi mira u kući. Nakon toga je Penava inzistirao i prepoznao moj rad, trud, zalaganje i stručnost i tražio me da budem ministar gospodarstva, dok su neki drugi koji su mene dulje znali rekli kako se nisu mene sjetili, pojasnio je.

Šušnjar je naglasio kako je ''lijepo živio u anonimnosti svog života'' te da mu je ponuda da bude ministar bila svojevrsni šok te se moramo konzultirati s obitelji oko odluke.

- Oni nisu bili baš toliko skloni da baš idem u te vode jer znaju koliku to žrtvu traži, odsutnosti i vremena, ali i neke javne izloženosti čemu mi nismo nikad do sad bili izloženi, kazao je.

Spor s Mađarima oko sposobnosti JANAF-a

Ostao je zapamćen Šušnjarov odgovor Mađarima u vezi spora između MOL-a i Janafa oko sposobnosti hrvatske energetske infrastrukture da opskrbi mađarske potrebe, a on je istaknuo kako je na otvaranju INA terminala u Rijeci, na kojem je sudjelovala delegacija iz Mađarske, imao potrebu ponovno biti oštar.

- Ja sam tada rekao mađarskom ministru, a to je bio dosta žustar razgovor, bez imalo diplomacije i kamera, da sam ja tu ne radi njega, koji je nas u jednom trenutku nazvao 'ratnim profiterima', što je nedopustivo, već da sam ja tu radi mađarske nacije i naroda i našeg prijateljskog naroda. Da se ponašam kao on, ne bi ni došao na sastanak, ispričao je.

- Treba biti nekad i malo nediplomatičan, ali jasan i beskompromisan u obrani interesa Republike Hrvatske, ali to su i njihovi interesi – samo što oni imaju neke druge pa su malo balansirali i zarađivali, dodao je.

Šušnjar je naglasio kako ''možemo biti ponosni na tu infrastrukturu'' govoreći o LNG i naftnim terminalima u Hrvatskoj, te istaknuo kako je ''dio sagrađen u bivšoj državi''.

- Iznenađujuća je činjenica da su napravljeni po američkim standardima i da su američki instituti radili inspekciju tih kapaciteta, što i samo po sebi nešto govori i značajno su veći nego mađarski kapaciteti. Sve što smo rekli na tu temu mi možemo kao država garantirati i mi kao država do hrvatske granice možemo isporučiti više nego što oni mogu primiti i više nego su njihove potrebe, poručio je.

Utjecaj trenutačne energetske krize na Hrvatsku

Što se tiče energetske situacije u Hrvatskoj u kontekstu trenutačnog rata na Bliskom istoku odnosno Iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Šušnjar je rekao kako se nada da će sukob brzo okončati.

- Mi nismo izolirani od ostatka svijeta, kao što se svugdje osjeti ta kriza, tako se osjeti i kod nas cjenovno. Međutim, mi možemo vidjeti da kod nas nema nestašica goriva, nema vojske na cestama koja dostavlja gorivo niti smo radili diskriminaciju između domaćih i stranih kupaca i mislim da za to neće biti potrebe ni u budućnosti, kazao je.

Ocijenio je kako je geografski položaj Hrvatske u ovoj krizi što se tiče nafte povoljan s obzirom na to da može osigurati pristup mediteranskom i svjetskom tržištu te je rafinerija modernizirana i stoga je povećala svoj proizvodni kapacitet.

- U fokusu je Vlade prije svega sigurnost opskrbe. Nestašice derivata nije bilo i neće biti, a što se tiče cijena očekujem smirivanje kroz vrlo kratki period, oko 15 do 30 dana, da bi došlo do deeskalacije ovog sukoba što će značajno utjecati na cijene nafte koja bi se onda trebala vratiti u neke razumne okvire, zaključio je.

Izgradnja nuklearne elektrane

Ministar je nedavno u Saboru bio predstavio razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj, a plan je 30 posto električne energije proizvoditi iz nuklearnih izvora do 2040. godine.

- 16 posto zadovoljavamo iz NE Krško koja je u suvlasništvu zajedno sa Slovencima, 50 posto. Kad pogledate nuklearnu kartu svijeta na njoj nema Republike Hrvatske jer se na njoj ubraja jedino ono što je izgrađeno na vašem tlu, objasnio je.

Šušnjar je istaknuo kako mu je razvoj nuklearnih kapaciteta Hrvatske za civilne potrebe ''jedan od većih motiva za politički angažman i djelovanje'', a minimum bi trebao biti spomenutih 30 posto, naglasio je.

- Idemo u smjeru donošenja Zakona, on je prihvaćen u Hrvatskom saboru u prvom čitanju, a ide drugo čitanje i postavljanje osnova za izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, rekao je.

Hoće li biti riječ o malom modularnom reaktoru snage od 300 do 500 MW ili će to biti konvencionalni reaktor će odlučiti struka, rekao je Šušnjar, te ocijenio kako već imamo znanja s nuklearnom energijom zbog iskustva s NE Krško, ali također i prethodno napravljenih studija.

- Imamo studije koje su napravljene i istražene određene lokacije još prije černobilske tragedije što nam daje svojevrsnu vremensku prednost pred ostalima, ali isto tako i materijalnu jer te studije danas koštaju oko 100 milijuna eura, objasnio je.

- Ja se nadam da ćemo mi vrlo brzo biti spremni za izgradnju te početi tu izgradnju i dovršiti je u optimalnom roku, poručio je.