Nuklearna energija u fokusu EU-a, planovi za nove kapacitete

Europska unija razmatra jaču ulogu nuklearne energije u budućoj energetskoj politici, ističući je kao ključan element za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i postizanje klimatskih ciljeva.

Nuklearna energija u Europskoj uniji smatra se dijelom tzv. zelene tranzicije iz više razloga – ima nisku emisiju ugljika, omogućuje stabilnu i kontinuiranu proizvodnju te doprinosi energetskoj neovisnosti smanjujući potrebu za fosilnim gorivima.

Unija ju je prije četiri godine uvrstila u taksonomiju održivog ulaganja kao „prijelaznu zelenu energiju“, uz stroge uvjete sigurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadom.

Planovi i razvoj kapaciteta

U Hrvatskoj se već razmatra razvoj nuklearne energije u civilne svrhe.

- Trenutačno smo u fazi donošenja zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe koji je prošao prvo čitanje u Saboru, a za koji postoji velika podrška ne samo na razini Hrvatske nego i na razini Europske unije. S njime bismo do 2040. mogli dosegnuti 30 posto električne energije iz nuklearne tehnologije, rekao je Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva.

Stručnjaci pritom ističu kako bi mali modularni reaktori mogli biti najprikladnije rješenje.

- Naš je zaključak da bi to trebali biti mali modularni reaktori, jer je to najjednostavnije izvedivo rješenje, uz tehnologiju kakvu već poznajemo iz Nuklearne elektrane Krško, rekao je Davor Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Dodaje da su ključni izazovi pravilno upravljanje projektima, financiranje i pravodobno uključivanje javnosti.

Rastuća potražnja i troškovi

- Očekuje se rast potrošnje električne energije zbog razvoja gospodarstva, a nuklearna energija kao stabilan izvor ima budućnost i važnu ulogu u sustavu, rekao je konzultant Mislav Slade-Šilović.

Ističe i da su početni troškovi izgradnje visoki te često premašuju planirane iznose, no dugoročno osiguravaju stabilnost opskrbe.

Izazovi i kontroverze

Unatoč prednostima, nuklearna energija i dalje izaziva podijeljena mišljenja. Glavne zamjerke odnose se na zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a dio ekoloških organizacija ne smatra nuklearnu energiju u potpunosti 'zelenom' zbog dugoročnih rizika.

Istodobno, stručnjaci upozoravaju da energetska tranzicija ne napreduje dovoljno brzo te da svijet nije na putu ograničenja globalnog zatopljenja na dva stupnja, već bi ono moglo dosegnuti i tri stupnja.