Sve više hrvatskih poljoprivrednika okreće se konzervacijskoj poljoprivredi

Može li se tlo obrađivati manje, a proizvoditi više? Kako sačuvati vlagu, povećati plodnost i prilagoditi se sve izraženijim klimatskim promjenama. Dio odgovora na ta pitanja daje demonstracijska aktivnost konzervacijske poljoprivrede. Ovdje na predivnoj Bilogori kod Pešćenika poljoprivrednici su imali priliku vidjeti moderne strojeve, sjetvu sekundarnih usjeva i uvjeriti se da je konzervacijska poljoprivreda sve važnija za proizvodnju hrvatske hrane.

Konzervacijska poljoprivreda sve se češće spominje u suvremenoj obradi tla. Dva su ključna razloga - poticaji i dobrobit za tlo.

Dario Rajn iz pitoresknog bilogorskog Peščenika kako bi obradio 150 hektara poljoprivredne površine - okrenuo se konzervacijskoj poljoprivredi upravo zbog dobrobiti za tlo.

- Mi smo se principima reducirane obrade tla, konzervacijske poljoprivrede počeli baviti prije pet, šest godina. Prije četiri godine potpuno smo izbacili plug i tu vidimo fokus je na zdravlju tla, na poboljšanju mikrobiološke aktivnosti i gledamo na to kao na borbu protiv klimatskih promjena koja na ovim našim područijima sve više dolazi do izražaja, kaže.

Klimatske promjene ogledaju se u ovom kraju i u tome što je u jednome danu palo 80 litara kiše po čevornom metru, a zatim su 42 dana bila sa samo 13 litara kiše. Poljoprivredne površine s konzervacijskom obradom tla lakše podnose takve ekstremne uvjete.

- Kad imamo previše oborina to tlo bolje upija jer postižemo manju zbijenost tla, a s druge strane kad ima manje kiše, kad su sušni periodi, a takvi smo svjedoci da ih ima sve više, onda te biljke dulje žive, dulje su zelene, dulje su veselije, kaže Dario Rajn.

Konzervacijska poljoprivreda nije samo jednokratni projekt, nego put koji s vremenom postiže sve bolje rezultate. Svoja je iskustva Dario podijelio s kolegama, ali i budućim poljoprivrednicima.

Student agronomije u Osijeku već se na fakultetu upoznao s prednostima konzervacijske poljoprivrede, ali u učionici na otvorenom ipak se bolje pamti. Na demonstracijsku aktivnost prikaza dobre prakse stigao je sa svojim ocem, ratarom koji obrađuje 200 hektara. Do sada nisu primjenjivali konzervacijsku obradu tla, ali o njoj ozbiljno razmišljaju.

- Problemi su prije svega radna snaga što ova tehnologija donekle rješava jer smanjuje broj prohoda, štedi gorivo, štedi resurse u vidu repromaterijala otvara mogućnosti varijabilne gnojidbe, varijabilne sjetve. Puno je tu problema koji se mogu riještiti s ovom tehnologijom, ističe Fabijan Vučković, Donji Andrijevci.

Tomislav Kralj spreman je podijeliti svoje iskustvo u reduciranoj obradi tla. Svake ih je godine sve više i u udruzi koju su osnovali.

- Najviše nam je to podizanje zdravlja tla, mikrobiološka aktivnost tla, to je u stvari nešto što nama najviše utječe na prinos, poljoprivreda je prinos, poljoprivreda je matematika tak da to nam je bitno, kaže, te dodaje: Najbitnije nam je tu znanje. Tko je spreman učiti, tko shvaća da nije najpametniji i tko je spreman primijeniti na svojim površinama i onda vidi rezultat i to je u biti profil ljudi koji se najviše odlučuje.

Djelatnici uprave za stručnu podršku u razvoju poljoprivrede na raspolaganju su poljoprivrednicima koji žele radititi po principima konzervacijske poljoprivrede - ne okretati tlo dubokim oranjem, pokrivati poljoprivredno zemljište biljkama ili biljnim ostacima i primjenjivati plodored kako bi se smanjivali štetnici i bolesti.

- Pokušavamo educirati poljoprivrednike kroz demonstracijske aktivnosti diljem županije i svako prema svojim mogućnostima u Hrvatskoj. Reakcije su različite. Neki ljudi koji nemaju uvjete, nemaju poljoprivrednu mehanizaciju ne odlučuju se za ovakav tip proizvodnje. Poljoprivrednici koji žele probati nešto novo, imaju mogućnosti. U svakom slučaju treba puno više znanja i otvorenost za nove sustave. Dio ljudi se odlučuje za konzervacijsku poljoprivredu, dio ljudi provodi kod sebe neki čak i prije nego što je ovo programsko razdoblje, neki čak i prije 2023. godine, a neki tek sada s donošenjem novih pravila, kaže Tatjana Martinović, dipl. inž. agr. voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica.

Pravilnikom je određena potpora od 250 eura po hektaru. Poljoprivrednici su obvezni poštovati minimalno dvopoljni plodored, odnosno na svakoj ARKOD parceli nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve.

Nakon berbe konzumnog graška Dario Rajn iz Peščenika posijao je suncokret. Tako će se početkom listopada na brežuljcima koji podsjećaju na Toskanu još jednom okretati tisuće žutih glava prema suncu, pretvarajući Bilogoru u jednu od najljepših jesenskih razglednica Hrvatske.

A kada suncokreti završe svoju priču, na polju će ostati njihov najvredniji trag – kvalitetnije i plodnije tlo, spremno za nove usjeve, ali i za zeleniju budućnost poljoprivrede, klime i okoliša.