Radić: Posljedice suše osjetit ćemo kroz cijene hrane

O ključnim problemima hrvatske poljoprivrede u minutama središnjeg Dnevnika govorila je savjetnica ministra poljoprivrede Tatjana Radić.

Hrvatska poljoprivredna komora predlaže osnivanje nacionalnog fonda kojim bi se financirala prilagodba klimatskim promjenama i jačala konkurentnost domaće poljoprivrede.

Tatjana Radić smatra da bi takav fond bio važan jer su dodatna ulaganja u poljoprivredu ujedno ulaganja u sigurnost domaće proizvodnje.

- Uvijek su dodatne investicije u poljoprivredu i našu sigurnost dobrodošle. Hrvatska poljoprivredna komora već je prilikom trećih izmjena Strateškog plana slala dopise o osnivanju zajedničkog fonda za rizike, čime je došlo i do izmjena plana. I u tom se dijelu može napraviti iskorak tako da se poljoprivrednici udruže, a država doda dodatnih 20 posto sredstava, rekla je Radić.

Klimatske promjene već godinama snažno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedice su sve vidljivije i na prihodima i produktivnosti poljoprivrednika. Iako su problemi poznati, prilagodba je zahtjevna jer se vremenske promjene događaju brže nego što ih je moguće pratiti.

Radić pritom smatra da Hrvatska ne zaostaje nužno za ostatkom Europe, koja se također suočava s ozbiljnim klimatskim izazovima.

- Ne bih rekla da kaskamo. Cijela Europa trenutačno je u krizi što se tiče klimatskih promjena. Svi primjenjujemo različite prakse i koristimo različite intervencije kako bismo se prilagodili tim promjenama. Međutim, brzina tih promjena puno je veća nego što se to trenutačno može pratiti. Neke stvari bile su očekivane, a neke su neočekivane, istaknula je.

Kao dio prilagodbe klimatskim promjenama potrebno je, kaže Radić, uvoditi nove kulture, primjenjivati nova znanja i povećavati ulaganja. Hrvatski poljoprivrednici već se godinama bore sa sušom, tučom i drugim nepogodama.

- Naši poljoprivrednici već se sedmu godinu bore sa sušom, bore se s tučom i raznim klimatskim nepogodama koje narušavaju njihove prihode i produktivnost. Činjenica je da je to proizvodnja pod otvorenim nebom i da poljoprivrednicima treba pomoć, poručila je.

"Trgovci bi trebali povećati udio domaćih proizvoda"

Hrvatsku poljoprivredu podjednako ugrožavaju klimatske promjene i sve veća ovisnost o uvozu, smatra Radić. Kada je riječ o uvozu, dio odgovornosti vidi i na potrošačima, koji zbog slabije kupovne moći često biraju jeftinije proizvode.

- Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu potrošačku moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo vidjeti da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kave u kafiću, rekla je.

Kada je riječ o domaćim proizvodima, ističe da ih u trgovinama ipak ima, no smatra da bi njihov udio mogao biti veći. Potrošačima su pritom dostupni i drugi kanali za kupnju domaće hrane.

- Imamo puno naših proizvoda. Može se vidjeti oznaka Dokazana kvaliteta, meso s hrvatskih farmi i druge oznake za naše proizvode u trgovačkim lancima. Pozivamo trgovačke lance da povećaju udio domaćih proizvoda i omoguće našim proizvođačima veći pristup tržištu. Postoje i online servisi te različiti kanali putem kojih naši kupci mogu doći do domaćih proizvoda, kazala je.

"Navodnjavanje koče rascjepkana zemljišta i skupa tehnologija"

Jedan od ključnih odgovora na sve izraženije suše trebalo bi biti navodnjavanje, no Hrvatska i dalje znatno zaostaje za europskim prosjekom. Radić kao jedan od glavnih problema izdvaja rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, ali i visoku cijenu tehnologije.

- Naša su gospodarstva i zemljišta rascjepkana. Moramo biti svjesni činjenice da na jednom hektaru nekada imamo četiri ili pet parcela. Kada govorimo o prosječno deset hektara, odnosno 15 hektara u Europi, kod nas se nekad nađe i 70 različitih čestica. Da biste mogli okrupniti proizvodnju, prije svega morate riješiti pitanje zemljišta i njihova povezivanja, objasnila je.

Problem su, dodaje, i velika ulaganja u tehnologiju.

- Često govorimo o tome da dajemo potpore poljoprivrednicima, ali oni taj novac ulažu u nova tehnologije i plaćaju ih onima koji ih prodaju. Često se događalo da se cijene tih tehnologija povećaju kada bi se vidjelo kolika je razina potpore. O tome se premalo govori, a trebalo bi itekako, upozorila je.

Dugotrajna suša mogla bi se na cijene hrane snažnije odraziti iduće godine. Radić smatra da je teško precizno procijeniti posljedice, no procjene koje čuje u razgovorima sa stručnjacima kreću se od 20 do 30 posto, a moguće su i veće.

- Imali smo, s jedne strane, dampiranje cijena na državnoj razini, dolazili su nam viškovi s različitih strana i uvozna roba koja je rušila naše cijene. Sada možemo vidjeti trend blagog rasta. Ono što ćemo definitivno možda osjetiti sljedeće godine jest posljedica ove suše, koja nikada nije bila na toj razini. Procjene je jako teško napraviti, ali u našim razgovorima spominje se rast od 20 do 30 posto, a mogao bi dosegnuti i 40 posto, rekla je.

Pomoć poljoprivrednicima stradalima u požaru

Osvrnula se i na pomoć poljoprivrednicima čija je imovina stradala u velikom požaru na omiškom području.

Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je mjere pomoći, a Radić poziva stradale da prate službene objave.

- Važno je da prate stranice Ministarstva poljoprivrede, na kojima su objavljene sve obavijesti. Imamo i informaciju da je Ministarstvo financija pokrenulo to pitanje te da će se pomoći opožarenim područjima i našim poljoprivrednicima. To je velika stvar za njih, jer ih moramo zaštititi. Ono što se dogodilo moglo se dogoditi i na puno većem području, a onda bismo zaista bili u velikim problemima. I ovako smo u problemima, zaključila je.