Aleksić: Odluka Vrhovnog suda je neustavna i diskriminacijska

Vrhovni sud donio je pravomoćnu odluku u predmetu konvertiranih CHF kredita prema kojoj korisnici kredita u švicarskim francima koji su prihvatili konverziju u euro nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice. Istodobno, sud im priznaje pravo na zatezne kamate na preplaćene iznose nastale zbog ništetnih ugovornih odredbi, i to do dana konverzije, odnosno do 30. rujna 2015. godine.

"Odluka je protivna pravu EU-a"

Koordinator Udruge Franak Goran Aleksić u emisiji "U mreži Prvog" poručio je da će potrošači koji još nisu dobili pravomoćne presude vjerojatno ubuduće dobivati odluke u skladu sa stajalištem Proširenog vijeća Vrhovnog suda.

Ustvrdio je da je riječ o odluci koja je, prema njegovu mišljenju, "nezakonita, neustavna i protivna pravu Europske unije".

- Ona je neustavna zato jer je arbitrarna i diskriminacijska, i protivna je pravu Europske unije zato jer je pravo Europske unije kroz svoje presude Suda Europske unije jasno i nedvojbeno utvrdilo što i kako treba postupati nacionalni sud, a naš nacionalni sud tako nije postupio, nego je arbitrarno odlučio da vještaci nemaju pojma, da njihova vještačenja ne vrijede ništa. Oni su utvrdili u svojim vještačenjima da preplaćeni iznosi postoje, da oni nisu uključeni u konverziju i to izrijekom tvrde u svojim vještačenjima. Međutim, suci, njih devetoro u Proširenom vijeću, tvrde da nije tako i da je to dio konverzije i da potrošači imaju pravo samo na zatezne kamate. Prema tome, na temelju takve, takve odluke Vrhovnog suda, svi će dobivati takve presude, rekao je.

Prema njegovim riječima, u budućim postupcima po potrebi će se provoditi dopunska vještačenja kako bi se utvrdio iznos zateznih kamata koje pripadaju pojedinom potrošaču.

- Na temelju takve odluke Vrhovnog suda svi će dobivati takve presude, dodao je.

Aleksić očekuje da će mnogi korisnici kredita iscrpiti redovne pravne lijekove te potom podnositi ustavne tužbe. Istaknuo je kako se nada da će Ustavni sud Republike Hrvatske već do kraja godine zauzeti konačno stajalište o tom pitanju.

Kao važan argument izdvojio je izdvojena mišljenja četvorice sudaca Vrhovnog suda – Damira Kontreca, Jadranka Juga, Josipa Turkalja i Dražena Jakovine.

- Ono što je dobro u svemu tome su izdvojena mišljenja četvorice sudaca. U potpunosti govore isto ono što govorim ja sve ove godine, rekao je Aleksić, dodajući da ta mišljenja upozoravaju na nejednakost među potrošačima te problematiziraju tvrdnju da su preplaćeni iznosi bili obuhvaćeni konverzijom kredita.

Dužnici se neće lako povući iz postupaka

Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da najnovija odluka Vrhovnog suda neće nužno obeshrabriti korisnike kredita koji su već pokrenuli sudske postupke.

- Ljudi koji su krenuli u to već su navikli na promjene stavova i odluke na koje treba ulagati žalbe, rekao je.

Dodao je kako se tužitelji teško mogu povući iz postupaka bez posljedica.

- Onaj tko bi se povukao jer ne želi ići dalje, mogao bi biti dužan snositi troškove suprotne strane, odnosno banaka, upozorio je.

Prema njegovoj ocjeni, realno je očekivati da će korisnici kredita koji dobiju nepovoljne odluke Vrhovnog suda nastaviti pravnu borbu pred Ustavni sud Republike Hrvatske. No, ističe da nije nužno čekati da svi pojedinačni postupci stignu do te faze ako Ustavni sud već ima slične predmete u radu.

- Ako je točno da Ustavni sud već sada ima takve predmete na stolu, moguće je da do kraja godine donese prve odluke i da da određenu smjernicu za daljnje postupanje, kazao je.

Ključno će, smatra Ljubenko, biti hoće li Ustavni sud potvrditi ili osporiti stajalište Vrhovnog suda.

- Prvo veliko raskrižje jest hoće li odluke Ustavnog suda biti u skladu s odlukom Vrhovnog suda ili neće. Ako ne budu, to bi mogao biti početak novog početka, rekao je. U tom bi slučaju, dodaje, moglo doći do ukidanja odluka Vrhovnog suda i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje, nakon čega bi Vrhovni sud mogao ponovno preispitivati vlastito pravno stajalište. 

Aleksić je istaknuo da korisnici kredita trenutačno ne bi trebali snositi troškove banaka.

- U ovom trenutku potrošači neće imati trošak banke, a banke će morati platiti najmanje 30 posto troškova potrošača, rekao je, pojašnjavajući da su potrošači u postupcima u cijelosti uspjeli s dijelom tužbi koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi, dok su djelomično uspjeli i s novčanim zahtjevima.

Pritom je upozorio da bi se kod odlučivanja o troškovima trebala uzeti u obzir i praksa Sud Europske unije, posebno presuda u predmetu C-224/19.

- Sud Europske unije jasno je rekao da, ako potrošač dobije utvrđenje ništetnosti i na temelju toga ostvaruje pravo tražiti obeštećenje, ne smije snositi postupkovne troškove, bez obzira na to koliki je iznos tražio i koliko je na kraju dobio, ustvrdio je Aleksić.

Prema njegovu tumačenju, cilj takve sudske prakse jest osigurati najvišu razinu zaštite potrošača i spriječiti da odustaju od tužbi zbog neizvjesnosti oko konačnog ishoda postupka.

- Ako se sve to uzme u obzir, banke bi morale snositi kompletan trošak postupka bez obzira na to što je potrošač dobio tek dio svojeg tužbenog zahtjeva, zaključio je.

Podignuto 30.000 tužbi

Na pitanje o koliko je građana riječ, Aleksić je rekao da je ukupno podignuto oko 30.000 tužbi vezanih uz konvertirane CHF kredite.

- Podignuto je ukupno 30.000 tužbi i svi ti ljudi vjerojatno neće odustati ni od potraživanja zateznih kamata ni od obraćanja Ustavnom sudu, rekao je.

Dodao je kako bi do odustajanja moglo doći tek ako Ustavni sud Republike Hrvatske potvrdi stajalište Vrhovnog suda. No, uvjeren je da odluka neće proći ustavnopravni test.

- Odluka Vrhovnog suda ne može proći ustavni ispit jer je arbitrarna i diskriminacijska, ustvrdio je Aleksić. Kao razlog arbitrarosti naveo je to što, prema njegovu mišljenju, Prošireno vijeće nije prihvatilo nalaze sudskih vještaka o postojanju preplaćenih iznosa koji nisu bili obuhvaćeni konverzijom kredita.

Također smatra da je odluka diskriminacijska jer su, prema njegovim tvrdnjama, korisnici koji su prihvatili konverziju tijekom cijelog razdoblja otplate banakama platili više nego korisnici koji nisu konvertirali kredite, a ostvarili su pravo na obeštećenje.

- To je protivno i Ustavu i Konvenciji za ljudska prava i zato smatram da takva odluka mora pasti na Ustavnom sudu, zaključio je Aleksić.

Hoće li se banke žaliti?

Aleksić je rekao da se u početku činilo kako bi banke mogle pokrenuti pravne lijekove, no da su kasnije promijenile stav.

- Prvi dan su govorili da će razmotriti sve pravne mogućnosti, a već drugi dan počeli su govoriti da nema smisla ljude nagovarati na nove postupke jer je Vrhovni sud zauzeo stav i da je to, po njima, završena priča, rekao je.

Dodao je kako iz toga zaključuje da su banke u konačnici zadovoljne ishodom.

- Ja zaključujem da su banke zadovoljne što će umjesto 700 milijuna eura platiti oko 140 milijuna eura i da je to za njih sada završena stvar, istaknuo je.

Ipak, napomenuo je da pravna bitka možda još nije u potpunosti zatvorena te da postoji mogućnost daljnjih postupaka.

- Nije isključeno da će neka banka također ići Ustavnom tužbom kako bi pokušala srušiti i ovakvu odluku, iako je ona njima u ovom trenutku apsolutno u korist, zaključio je Aleksić.