Korisnicima konvertiranih kredita samo pravo na zatezne kamate

Vrhovni sud objavio je u četvrtak da je strankama otpremio pravomoćno odluku i rješenje u predmetu kolokvijalno nazvanom konvertirani CHF krediti, prema kojoj korisnici kredita u švicarskim francima, a koji su prihvatili konverziju kredita u euro, nemaju pravo tražiti povrat preplaćenih iznosa.

Vrhovni sud: Korisnici koji su prihvatili konverziju bez prava na preplaćene iznose

Kako je pojasnio najviši sud, korisnici kredita nemaju pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi, ali im se priznaje pravo na zatezne kamate na te preplaćene iznose do dana konverzije i to za razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine.

- Tužitelju pripadaju od dana sklapanja Ugovora o kreditu pa do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom kredita zatezne kamate na preplaćene iznose temeljem ništetnih i nepoštenih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i deviznoj klauzuli u CHF, što znači na sve one iznose koje je tužitelj plaćao više od početnog tečaja i od početne kamatne stope, stoji u priopćenju Vrhovnog suda.

Najviši sud ističe da tužitelju te zatezne kamate pripadaju u cijelosti i bez oduzimanja od bilo kakve preplate utvrđene aneksom Ugovora o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Vrhovni sud je izvijestio kako je odluku donijelo vijeće sastavljeno od sudaca Damira Kontreca kao predsjednika vijeća te Jadranka Juga kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Igora Periše, Josipa Turkalja, Marine Paulić, Đure Sesse, Dražena Jakovine, Mirjane Magud, Goranke Barać-Ručević, Ante Perkušića, Renate Šantek, Darka Milkovića i Nere Radas kao članova vijeća.

Udruga Franak: Takva odluka za nas je neprihvatljiva

Udruga Franak poručuje da je razočarana. 

- Takva odluka za nas je apsolutno neprihvatljiva. Ona je nezakonita, ona je protivna Ustavu, protivna Konvenciji za ljudska prava. Ona je arbitrarna i ona je diskriminacijska. Diskriminacijska je zbog toga što potrošači koji jesu konvertirali svoje kredite na kraju za ukupnu otplatu kredita plaćaju od 20% do 30% više nego potrošači koji nisu konvertirali svoje kredite, a u potpunosti su obeštećeni. Nažalost, potrošači koji će imati takve presude moći će samo ustavnim tužbama rješavati svoje probleme na Ustavnom sudu, rekao je Goran Aleksić, Udruga Franak.

Prema navodima Udruge Franak, koja je smatra da je potrošačima pripada i povrat glavnice, odluka je donesena glasanjem devet naprema četiri odnosno da su suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj dali izdvojena mišljenja kojima pobijaju većinski stav proširenog vijeća najvišeg suda.

- Njihova izdvojena mišljenja bit će od velike pomoći na Ustavnom sudu, navela je udruga ističući kako zatezne kamate čine svega 20 posto od ukupnog obeštećenja te da će se o pitanju troškova odlučivati naknadno.

Franak ističe kako zatezne kamate čine svega 20 posto od ukupnog obeštećenja te da će se o pitanju troškova odlučivati naknadno.

Četiri suca dala izdvojena mišljenja

- Zasad ostaje da svaka strana plaća svoj dio troška, ali to nije održivo. Banke će morati platiti najmanje 30 posto našeg troška po Zakonu o parničnom postupku, ali po pravu EU morale bi platiti puni trošak, stoji u objavi Udruge Franak. 

Najviši sud je u svojoj odluci priložio izdvojeno mišljenje člana sudskog vijeća Jadranka Juga koji smatra da potrošač, bez obzira na izvršenu konverziju kredita u euro ima pravo potraživati iznose koje je banka stekla bez osnove zbog primjene ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u švicarskim francima.

Jug precizira da je riječ o iznosima koji su utvrđeni kao razlika plaćenog u odnosu na ono što je trebalo platiti po početnoj ugovorenoj kamatnoj stopi i početnom ugovorenom tečaju kune u odnosu na CHF (pravo na glavnicu i zatezne kamate), a sve umanjeno za preplatu priznatu i obračunatu u konverziji.

Također, Vrhovni sud je priložio i izdvojena mišljenja sudaca Damira Kontreca i Dražena Jakovine prema kojima je niti jednom odredbom Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a niti aneksom ugovora o kreditu nije regulirano pitanje pretplata u primjeni ništetnih ugovornih odredaba, posebice ne onih o valutnoj klauzuli.

Suci Kontrec i Jakovina preciziraju kako u vrijeme provođenja konverzije tužitelju nisu bili poznati svi parametri jer ugovorna odredba o valutnoj klauzuli još nije bila utvrđena ništetnom.

Izdvojeno mišljenje dao je i sudac Josip Turkalj koji je istaknuo kako korisnici kredita koji su prihvatili konverziju nisu dovedeni u jednak položaj kao oni korisnici kredita koji nisu prihvatili konverziju.

Reakcije na odluku Vrhovnog suda: Hajdaš Dončić - Ovo je ruganje građanima

Na odluku Vrhovnog suda reagirala je oporba te je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio da se "građanima rugaju u lice", a Most izrazio duboko razočaranje.

Hajdaš Dončić poručio je na Facebook profilu da se takva odluka ne bi dogodila da je SDP na vlasti, istaknuvši da je SDP zakonom o švicarcima stjerao banke u kut i pokazao da "država može zaštititi građane".

Ocijenio je da je riječ o čistoj katastrofi i ruganju građanima u lice te prozvao premijera Andreja Plenkovića da je dopustio bankarskom lobiju da odigra svoju igru. Dodao je i da je Plenković bankama omogućio da iz Hrvatske u posljednjih nekoliko godina, u vrijeme najveće krize, iznesu šest milijardi eura dobiti, zamjerivši mu što, kako tvrdi, nije javno stao uz građane u slučaju kredita u švicarcima.

- Jeste li čuli Plenkovića da je radio kakav javni pritisak oko ovog slučaja kredita u švicarcima? Je li stao uz građane? Naravno da nije. Plenković je spreman zgražati se nad jednom neprimjerenom riječi u javnom prostoru, ali sada - kad su banke namagarčile hrvatske građane - šuti i kaže da on tu ne može ništa, napisao je šef SDP-a.

Most: Odluka vrijeđa elementarni osjećaj pravednosti

Most je priopćio da izražava duboko razočaranje i zabrinutost jer je, kako navodi, stotinama tisuća hrvatskih građana praktično uskraćeno pravo na puni povrat novca koji im je godinama naplaćivan na temelju ništetnih ugovornih odredbi.

Most ocjenjuje da je tom odlukom nastala apsurdna pravna situacija u kojoj se građanima priznaje pravo na zatezne kamate zbog nezakonito naplaćenih iznosa, ali im se istodobno uskraćuje pravo na povrat samih tih iznosa.

- Teško je običnom čovjeku objasniti kako netko može imati pravo na kamatu, a nema pravo na ono na što se ta kamata odnosi, poručili su i dodali da takav zaključak "ne vrijeđa samo pravnu logiku nego i elementarni osjećaj pravednosti".

Odali su priznanje sucu izvjestitelju Jadranku Jugu, koji je, s još četvero sudaca, podnio iscrpno, argumentirano i pravno utemeljeno izdvojeno mišljenje. Most navodi da je Jug mjesecima bio izložen snažnim javnim pritiscima i napadima.

Stranka je upozorila i na ozbiljna pitanja vezana uz sudjelovanje u odlučivanju sutkinja Vesne Barać-Ručević, Gordane Paulić i Marine Magud, navodeći da su u javnosti iznesene informacije o obiteljskim i profesionalnim vezama pojedinih članova njihovih obitelji s bankarskim sektorom. Zbog toga smatraju da je njihovo sudjelovanje dodatno narušilo povjerenje građana u nepristranost sudskog postupka.

Most zaključuje da pravna bitka očito još nije završena, spominjući Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava kao moguće sljedeće instancije.