Svinjogojci: Proizvodimo upola manje nego što trebamo

U Prelogu se održava savjetovanje uzgajivača svinja u Hrvatskoj. Trenutačno se proizvodi samo polovina potrebnih količina svinjskoga mesa, a ostatak se uvozi iz zemalja Europske unije, posebno Španjolske.

Zamjenik ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Krešimir Kuterovac, govoreći o tržištu, upozorio je na prelijevanje europskih viškova, osobito iz Španjolske, na hrvatsko tržište i to po cijenama koje ne prate realne troškove proizvodnje.

Što se tiče samih brojki, ističe kako one i dalje pokazuju pad proizvodnje, ponajprije zbog afričke svinjske kuge. Smatra da se stabilizacijom zdravstvene situacije proizvodnja može relativno brzo oporaviti.

Poslao je i, kako je istaknuo, ključnu poruku.

- Hrana je temelj istinske neovisnosti i suvereniteta svake države. Država koja ne proizvodi hranu ne upravlja svojom sudbinom. Ovo se tiče cijelog našeg društva, tiče se i naših građana i tiče se, naravno, i politike i struke i administrativnih institucija kao što je i HAPIH, ali ako to ne osiguramo, svi skupa bit ćemo vrlo brzo u velikom problemu zaključio je Kuterovac.

Otkupne cijene domaćih svinja niže su od troškova proizvodnje, pa se mnogi uzgajivači pitaju hoće li se situacija uskoro popraviti. Dobra je vijest da je afrička svinjska kuga stavljena pod nadzor.

- Na hrvatskom tržištu zasićeni smo s uvoznom svinjetinom. Sve je teže pronaći tržište, a s druge strane ako se i nađe tržište, cijene naše proizvodnje svedene su na neke razine otprije 30, 40 godina. Inputi su otišli gore 200, 300 posto i jako teško je tu naći neku pozitivnu nulu, kazao je Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske. 

- Važnu kariku u lancu igraju i potrošači. Tu apeliram na naše građane da kupuju, da daju prednost domaćem svinjskom mesu. Na taj način ćemo pridonijeti oporavku i stabilnosti ovoga sektora, istaknuo je Jagić. 

Jagić je podsjetio da je Hrvatska 2013. godine bila iznad 70 posto samodostatnosti u svinjskom mesu, dok je danas na tek oko 40 posto. Dodatan problem je i najava smanjenja tova u velikim sustavima, odnosno u grupama Pivac i Vajda, gdje se, po riječima Jagića, radi o 200.000 svinja godišnje. Poručio je kako svinjogojcima trebaju hitne mjere pomoći.

- Predlagali smo jednu mjeru koja bi možda malo pomogla i 'držala nam nos iznad vode' - napravili smo program "Rođeno, uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj", isprezentirali ga i svi se s tim slažu, ali nema sredstava izjavio je Jagić, dodajući da je riječ o iznosu od 10 milijuna eura, što i u ovom trenutku bila velika pomoć za svinjogojstvo. Podsjetio je i na činjenicu da je Hrvatska 1991. godine proizvodila godišnje 4 milijuna a danas tek milijun svinja.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek upozorio je da se ne smije zaboraviti na jače povezivanje primarne proizvodnje, otkupljivača i prerađivača, ali i na snažnije razgovore s trgovcima, s onima koji plasiraju svinjsko meso na tržište. Unatoč problemima državni tajnik je optimističan.

- Prvi znaci unatrag desetak dana pokazuju da se cijene na burzama oporavljaju, samim time očekujemo da će se oporaviti i cijena na hrvatskom tržištu, istaknuo je Tušek.

Samodostatnost proizvodnje hrane pitanje suvereniteta zemlje

Međimurski župan Matija Posavec složio se s tvrdnjom da je pitanje proizvodnje hrane, samodostatnosti, pitanje ulaganja i podrške proizvođačima pitanje suvereniteta jedne zemlje.

- Svaka država koja je ozbiljna, koja je moderna ili takva želi biti, mora upravo tu proizvodnju staviti kao strateški interes i strateške odluke, poručio je Posavec. Ujedno je istaknuo da je Hrvatska 2013. godine uvezla hrane za dvije milijarde eura, a danas je uvoz hrane dosegao 6 milijardi eura što je, osobno za njega, neshvatljivo.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je otvorio Savjetovanje, drži da je stočarska proizvodnja, svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo, bazirano na ključnim odlukama jedinice lokalne samouprave, a to su prostorni planovi.

- Ako se netko ozbiljno bavi stočarskom proizvodnjom, onda mu to treba omogućiti u prostorno-planskom planiranju, zaključio je Kolarek.

Program dvodnevnog savjetovanja obuhvaća niz stručnih predavanja s praktičnim preporukama, uz konstruktivne rasprave o stanju i budućnosti sektora, a središnji dio prvoga dana Savjetovanja je panel rasprava "Održivost sektora svinjogojstva". Savjetovanje se održava u organizaciji Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i u suradnji sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS).