Tramišak o porezu na ekstradobit: Horizontalan pristup nije dobar

10.11.2022.

15:18

Autor: HRT/V.G./Hina

Nataša Tramišak

Nataša Tramišak

Foto: Jurica Galoic / PIXSELL

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izjavila je u četvrtak da je najavljeno uvođenje poreza na ekstraprofit u skladu sa smjernicama Europske komisije, no i da ne podržava horizontalni pristup, jer se njime može kazniti nekoga tko ne bi trebao biti obuhvaćen.


Novinari su nakon sjednice Vlade konstatirali da se nakon prvotnih žestokih najava uvođenja poreza na ekstraprofit sada o tome malo priča, ministar financija "baš" nije dostupan za izjave, pa su upitali Tramišak hoće li taj porez zaživjeti u još oko mjesec dana koliko Hrvatski sabor u ovoj godini zasjeda.

Tramišak je rekla da su to pitanja za ministra financija, čije ministarstvo i radi na zakonu koji bi regulirao to pitanje. Dodala je da smjernice Europske komisije upravo idu u pravcu toga da nitko ne bi trebao zarađivati na trenutnoj situaciji koja pogađa Uniju i svijet, u smislu rata u Ukrajini i energetske krize.

Upitana je li istina da postoje određena neslaganja u Vladi i između koalicijskih partnera jer se u zakonu ne želi "horizontalan pristup", već da određene skupine poduzeća imaju izuzeća, Tramišak je rekla da osobno smatra da horizontalni pristup "nije nikad dobar" jer se može kazniti i oštetiti neke poduzetnike koji porezom ne bi trebali biti obuhvaćeni.

- Zato vjerujem da je bolje prije izlaženja s bilo kakvim informacijama ili s nacrtom prijedloga samog zakona jasno definirati na koga će se on konkretno odnositi, u kojim postotcima i iz kojih razloga, izjavila je Tramišak, dodajući da nije članica radne skupine za izradu zakona.

Na dodatno pitanje novinarke ne traje li već predugo priča oko tog zakona, pri čemu još ništa o njemu nije poznato, Tramišak je rekla da se zakon priprema i u koordinaciji s tijelima Europske komisije, pa vjeruje da se čekaju i određene njihove reakcije.

Naime, kako je nedavno pisao Jutarnji list, Vlada na stolu ima razrađen model za uvođenje poreza ne ekstra dobit koji nije definitivan, a prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.

Prema tom modelu, rekli su Jutarnjem listu sugovornici dobro upoznati s razradom novog zakona, država bi u 2023. godini mogla uprihoditi dodatnih milijardu i pol do dvije milijarde kuna, pri čemu bi porez zahvatio oko 200 najvećih hrvatskih kompanija.

Tramišak se nada maksimalnom iskorištavanju sredstava iz perspektive 2014. - 2020.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a već je ranije danas izvijestilo da je Hrvatskoj odobren operativni program Konkurentnost i kohezija, financijski najizdašniji program unutar kohezijske politike u financijskom razdoblju 2021. - 2027., vrijedan 5,2 milijarde eura.

Tramišak je poručila da program nosi nevjerojatne prilike za sve dijelove Hrvatske. "Zahvaljujući Europskoj komisiji i procesu pregovora, po prvi puta imamo posebne alate za sve dijelove Hrvatske, dakle i gradove, ali i one nerazvijenije, kao što su potpomognuta područja i brdsko-planinska područja", istaknula je Tramišak.

Kada je riječ o sredstvima iz financijske perspektive 2014. - 2020., njihovo iskorištavanje završava s krajem 2023. godine, tako da se ta sredstva još koriste a projekti realiziraju. Pritom, ugovorenost iznosi 128 posto, tri milijarde eura više od raspoloživih sredstava, a trenutna iskorištenost doseže 78,4 posto ili više od 8,4 milijarde eura.

- Ovih nešto više od godinu dana još je prilika da se i ostali projekti završe i realiziraju, poručila je Tramišak.

Kada su u pitanju veliki projekti započeti u ovom razdoblju i koji neće biti gotovi do kraja 2023., uredbe Europske komisije nude mogućnost "faziranja" takvih projekata te će se moći realizirati u dva programska razdoblja, navela je Tramišak.

Pojasnila je da će ti projekti povlačiti sredstva iz nove financijske omotnice, a da onda sredstva iz financijske perspektive 2014. - 2020. ne bi ostala neiskorištena, služi upravo ugovorenost veća za tri milijarde eura, koja bi trebala biti garancija da će Hrvatska u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti tu perspektivu.

- Ako smo sada na 78 posto, a 40 posto smo uspjeli realizirati u posljednje dvije godine, to nam daje za nadati se približavanju maksimalne iskorištenosti na kraju 2023. godine, izjavila je Tramišak.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!