Traži se osnivanje fonda za prilagodbu klimatskim promjenama

Hrvatska poljoprivredna komora traži osnivanje posebnog domaćeg fonda kojim bi se financiralo restrukturiranje proizvodnje i prilagodba klimatskim promjenama. Ove godine na istoku zemlje proizvođače je najviše mučila suša.

Na njivi obitelji Bošković iz Cerne ni voda više nije dovoljna da se nadjačaju ekstremne temperature:

- Paprika je gotovo cijela izgorjela. Kiše nije bilo mjesecima već, a sunce je bilo, 50 stupnjeva je bilo... I kako da paprika raste u takvim uvjetima, pita se poljoprivrednik iz Cerne Josip Bošković.

Poljoprivrednik Mirko Bošković je računao na oko pet tona paprike po hektaru. Ako izvuče tonu - kaže - bit će dobro. Sustav za navodnjavanje stalno je uključen, ali idućih sezona trebat će mnogo više.

- Napravio sam projekciju na 35 hektara da postavimo kompletno cijeli sistem mreža gdje bi odmah ujedno imali kompletno sustav obrane od leda i sustav obrane od ovih visokih temperatura. Eto, da pokrijemo cijelo polje, to je negdje između milijun i dvjesto do milijun i petsto tisuća eura, kaže Mirko.

Milijunska investicija za proizvođača koji se već sada bori s klimom - ali i s računicom. A upravo tu, upozorava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić, počinje problem cijele naše poljoprivrede.

Zato HPK traži snažan domaći fond koji bi poljoprivrednicima pomogao u prilagodbi:

- Trebao bi biti prije svega efikasan, znači treba služiti za podizanje novih voćnjaka, novih vinograda, novih staklenika, naročito insistirati na povećanju stočarske proizvodnje gdje smo stvarno dosegnuli nivo ispod 50% samodostatnosti. I ako to ne uspijemo napraviti u sljedećih par godina, uz sve svih promjena na tržištu, klimatskih promjena, načina života, načina rada, zarađivanja novaca, bojim se da ćemo polako atrofirati poljoprivredu, upozorava Mihelić.

Osnivanje snažnog nacionalnog fonda podržava i Minstarstvo poljoprirede. Kao i prilagodbu klimatskim promjenama, što znači i promjene vezano za ono što se i gdje sije.

- Struka predlaže da se ide s ranijom sjetvom, da se skrati vrijeme zriobe i da se izbjegnu krizni mjeseci, a to je sedmi i osmi mjesec kada je najkriznije vrijeme i evo to se pokazuje već nekoliko godina, a za pretpostaviti da će to biti i u budućnosti. Tako da neke kulture koje su dosad bile sjajne u određenom području, moraju će se jednostavno izmještati polako prema zapadu, objašnjava državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo.

Dok se proizvodnja prilagođava novoj stvarnosti, država računa i na pomoć proizvođačima koji su već pretrpjeli štetu. Iz hrvatskog proračuna i europskih fondova lani je za štetu od elementarnih nepogoda izdvojeno 20 milijuna eura.