Građevinarstvo raste, ali nema radnika: Siva ekonomija i dalje veliki problem

Građevinarstvo je u Hrvatskoj raslo i u 2025. godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, obujam radova u studenom prošle godine bio je 5,3 posto veći nego u istom razdoblju godinu prije. U odnosu na listopad prošle godine rast je iznosio 1,8 posto. Međutim, sektor se i dalje bori s nedostatkom radne snage, posebno visokokvalificirane. Nažalost, često je to prostor koji popunjava siva ekonomija.

U građevinskom sektoru nedostaje radne snage, posebice visokokvalificiranih stručnjaka. Tvrtkama je, stoga, velik izazov planirati dugoročne projekte.

- Problem je što ih jednostavno na tržištu nema. Morate raditi ili s podizvođačima i kooperantima ili morate pokušati doći do strane radne snage. Strana radna snaga, to je relativno teško dobiti prije svega kvalitetnu radnu snagu, stručnu radnu snagu, može se dobiti kao pomoćna radna snaga, rekao je Antun Trojnar, potpredsjednik HOK-a i predsjednik Obrtničke komore Zagreb.

Razlike u primanjima u Hrvatskoj i inozemstvu više nisu toliko velike. No zbog sive ekonomije to se na papiru često ne vidi.

- Ovdje su primanja viša od polovice njemačkih. Kako je moguće da su plaće u građevinarstvu 20 posto niže od prosjeka države, što nije točno. One su 20 posto više od prosjeka države, znači ona razlika se isplaćuje na crno i ne vidi se nigdje. To je dio na koji nedostaje mirovina, zdravstvo i porezi, kazao je Mirko Habijanec, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i poduzetnik.

Stoga i država nastoji osigurati da vrijedne poslove na javnim natječajima dobiju tvrtke koje posluju uredno, odnosno nemaju zaostatke prema radnicima i državi.

- U dokumentaciji za javnu nabavu je ponuditelj dužan dostaviti takve potvrde kojima potvrđuje referencije i tvrtke i inženjera gradilišta. U ponudi koju dostavlja ponuđač treba biti dostavljena i potvrda da nema poreznog duga, izjavio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Struka poručuje da je potrebna stroža kontrola. Naime, mnoge tvrtke imaju uredne poslovne knjige, no radnicima isplaćuju minimalnu plaću, a ostatak na crno ili putem fiktivnih putnih naloga i dividende. Time izbjegavaju plaćanje poreza, konkurentnije su na tržištu jer nude nižu cijenu, pa prije dobivaju posao na javnim natječajima.

- Svejedno je imate li tisuću ljudi na minimalnoj plaći ili imate po razredu i strukturama koji odgovaraju u tom predmetu nabave. Ne mogu jedan objekt koji zahtijeva stotine zaposlenih radnika raditi ljudi s minimalnim plaćama, a zakon kaže da radnici s minimalnim plaćama su NKV radnici, ne mogu NKV radnici raditi stručne poslove, naveo je Habijanec.

Suzbijanje sive ekonomije, vjeruju stručnjaci, korak je prema poboljšanju kvalitete zanimanja i privlačenju stručne radne snage koje u ovom sektoru ozbiljno nedostaje.