Rješenja za održivi nautički turizam

Hrvatski Jadran neodoljiv je mamac za nautičare. Potvrđuje to i činjenica da je naš akvatorij dom za više od trećine svjetske čarterske flote. No sve gušći pomorski promet stvara sve veći pritisak na okoliš. Zaštitne boje plovila, brodske otpadne vode i slobodno sidrenje samo su neki od problema. Postoje i rješenja kako bi nautički turizam postao održiv.

Šibenski zaljev u ljetnim je mjesecima prava nautička košnica. Zabilježi se videonadzorom i do 1500 prolazaka plovila na dan. Većina ih je zaštićena bojama na bazi bakra. Štetne posljedice za vodu u zaljevu - utvrdili su znanstvenici.

- Mi smo mjerili koncentracije bakra svaka dva do tri dana, u površinskom sloju. Te koncentracije bakra, u odnosu na zimske koncentracije - porastu više od dvadeset puta. Takve koncentracije bakra u tom sloju već imaju toksična djelovanja na niže organizme, rekao je dr. sc. Neven Cukrov, s Instituta "Ruđer Bošković", postaja Šibenik. 

Rješenje već postoji - folija sa silikonskom zaštitnom bojom. Primjenjuje ju Institut na novom plovilu - djelu šibenskih brodograditelja.

- Nema apsolutno nikakvo ispuštanje u okoliš. Znači, ona je sto posto neškodljiva. Sve što se uhvati eventualno u korištenju te folije odnosno boje na trupu, se može vrlo jednostavno očistiti. Devedeset posto toga se čisti vožnjom, kazao je Igor Bule, serviser plovila. 

Za razliku od folije, bakrene zaštitne boje moraju se brusiti i obnavljati svake godine. Pri čemu nastaje toksičan otpad. Brodogradilišta i marine, prema zakonu, dužni su ga zbrinuti.

- Kompletna površina terminala je premrežena sustavom sabirnih rešetki i šahtova, koji su cjevovodima povezani na sustav za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, gdje se kemijskim postupkom pročišćavaju vode i ispuštaju u more, rekao je Joško Radić, tehnički direktor Brodogradilišta i marine Betina.

- Na žalost, u većini naših malih lučica po otocima i po obali, tamo gdje se brodovi bruse i bojaju- nema ništa i sav taj otpad ide direktno u more, dodao je Cukrov. 

Gotovo sva plovila nautičara imaju spremnike za otpadne vode. Njihovo pražnjenje velik je problem.

- Činjenica je da je dosta to i propisano, međutim problem je u kontroli, a i u samoj infrastrukturi na obali, koja bi mogla prihvatiti te otpadne vode, izjavila je mr. sc. Anita Babačić Ajduk, biologinja.

Brodsko sidro smrtni je neprijatelj posidonije - strogo zaštićene vrste, čije su livade izvor kisika i života u podmorju.

- Slobodno sidrenje je problem jer kad nautičar baci sidro on direktno oštećuje korijen posidonije, a sidreni lanac se vuče i tako oštećuje njene livade, kazala je Agata Kovačev, morska biologinja u Nacionalnom parku Kornati. 

Zbog toga na Kornatima postavljaju ekološka sidrišta koja ne oštećuju okoliš. U sklopu europskog projekta dosad su postavljena u sedam uvala, a kada projekt završi slobodno sidrenje u Nacionalnom parku Kornati bit će zabranjeno.