Ekonomisti o narodnim obveznicama: Kamata od 3 posto mogla bi privući građane

- U planu izdavanje narodne obveznice i to u prvome kvartalu ove godine. Plan je da obveznica koji je vrijednosni papir ima rok dospijeća najvjerojatnije dvije godine. Očekuje se da bi kamatna stopa na obveznicu bila veća nego što su depoziti na štednju. Bila bi preko 3 posto, rekao je U mreži Prvog Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja. 

- Potencijala i interesa za obveznice ima puno. Kad kažem potencijala ne mislim samo potencijal interesa, već i financijski stoga što je u bankarski sustav deponirano oko 35 milijardi eura, rekao je i dodao kako su između 27 i 28 milijardi eura devizni depoziti.

Naglašava kako bi takva obveznica potaknula tržište kapitala, utjecala bi na financijsku pismenost građana. Kako kaže, ideja je da se prvo građanima ponudi kupnja obveznica, a nakon toga i svima drugima koji su zainteresirani.

- Cilj je da se obveznica zadrži do dospijeća kako bi se ostvario puni prinos, naglasio je.

Stojić: Načelno, pozdravljam inicijativu države

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Smatra kako je obveznica dobra za izdavatelja, a to je država. Kada bi neka kompanija izdavala tako nešto, bilo bi dobro da je što šira baza investitora.

- No treba biti oprezan. Tu su 2 ključna pitanja, a to je pitanje cijene, a drugo bi se trebalo pojasniti što Ministarstvo financija misli kad kaže da se nada da će taj instrument potaknuti rast kamatnih stopa na depozite u bankama, govori.

Ima iskustvo da kada su bankama poskupljuju izvori financiranja to se kroz neko vrijeme „prevaljuje” na konačnu cijenu financiranja.

- Načelno, pozdravljam inicijativu države, rekao je.

Jurčić: Kamata od 3 posto mogla bi privući građane

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić rekao je kako su uvjeti stimulativni s obzirom na kamatu od 3 posto te da bi to moglo privući dovoljno građana uplatitelja.

- Štednje ima dovoljno, ima dosta novaca u fondovima, prinosi su niski i smatram da s obzirom na strukture štednje ne bi trebao biti problem s kupnjom obveznica, naglasio je.

Dodaje kako je oduvijek zagovarao da kamata ostane u Hrvatskoj, a ne da ide u inozemstvo. Smatra da bi možda bila situacija da se to napravilo još dok smo imali kunu.

- Smatram da je ovo dobro i da se razbije tržište kapitala. Da nisu samo profesionalci ulagači, nego da pored opismenjavanja građana kako ulagati, da uđu i u praktične aktivnosti ulaganja u različite oblike štednje, govori.

Naglašava i kako je rok dobro određen na dvije godine, a ne na pet ili deset, zato što bi tada potražnja bila manja.

Savić: Depoziti građa u bankama imaju kamatnu stopu u prosjeku 0,1 posto

Savić je istaknuo kako je preko pola svih depozita kućanstava su dugoročni preko dvije godine i tu je potencijal interesa s obzirom na obveznicu koja bi bila dvije ili više godina dospijeća.

- Dugoročni depoziti koje građani imaju u bankama imaju kamatnu stopu u prosjeku 0,1 posto, rekao je.

Što se tiče samog iznosa obveznice, to će definirati Ministarstvo financija sukladno s proračunskim kretanjima i dospijećima drugih obveznica i procjeni koliki bi taj iznos mogao biti, ali i koliki će biti interes, kazao je.

Na pitanje je li je za državu bolje da izda ovu obveznicu ili da se zadužuje u inozemstvu. Stojić je rekao kako matematika ide u prilog tržišnim uvjetima financiranja.

Istaknuo je kako je hrvatski uspjeh u zadnjim godinama taj što smo uspjeli smanjiti udio izdataka na kamate u našem BDP-u.

- Procjena za prošlu godinu je na razini oko 1,3 posto BDP-a i kamatni je trošak trebao pasti od 1 do 1,1 posto, kazao je i dodao da ne bi trebali prekidati takve trendove.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7 posto sa 13,1 posto u prosincu 2022. godine. Taj je pad snažniji u odnosu na očekivanja HUP-a, kazao je.

Naglašava kako popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao se pogrešnim.